• Search form

05.01.2019 | 17:03

Emotivan oproštaj od Marka Nikolića

Emotivan oproštaj od Marka Nikolića

Komemoracija povodom smrti filmskog, televizijskog i pozorišnog glumca Marka Nikolića održana je 5. januara u Narodnom pozorištu u Beogradu, u prisustvu članova njegove porodice, kolega, prijatelja i poštovalaca, uz podsećanje na njegove mnogobrojne uloge, kao i na jednostavnost, prirodnost, nenametljivost i autentičnost koji su ga krasili. Nikolić je potom sahranjen u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.

Na poziv v.d. upravnika Narodnog pozorišta Ivane Vujić, Nikoliću je odata pošta minutom ćutanja, a o njemu su govorili Boris Pingović, Dobrila Stojnić, Ljiljana Blagojević, Svetlana Bojković, Gorica Popović i Dragan Bjelogrlić, uz inserte iz predstava, filmova i televizijskih serija u kojima je igrao.

Ivana Vujić je, pominjući Artoovu definiciju pozorišta, istakla da je “gospodin Marko Nikolić 50 godina nama davao zdravlja i vodio nas putevima shvatanja, razumevanja života”. Uz reči da je Marko i dalje tu, sa nama, posvetila mu je stihove Vilijema Šekspira Sonet broj 60.

Boris Pingović je kazao da mu je čast što je 25 godina igrao sa Nikolićem, a posebno je izdvojio duodramu “Zagonetne varijacije”, koju su odigrali gotovo 300 puta. Istakao je svu tu sumu vremena provedenog zajedno na sceni, u razgovorima pre i posle predstave u pozorišnom bifeu, kao i na putovanjima prilikom brojnih gostovanja.

“Pregršt naših zajedničkih trenutaka poneću u svoju večnost. Dragi moj Mare, jedan si od onih posle kojih naše Narodno pozorište više nikad neće biti isto, posle kojih ni ja više nikad neću biti isti”, rekao je Pingović.

Dobrila Stojnić ispričala je da je Nikolića upoznala još 70-ih godina, na igranci u “Žuboru cveća”, nakon čega su postali veliki prijatelji.

“Marko je bio moj zaštitnik, moj partner na sceni. Dane i noći provodili smo zajedno radeći. Koliko smo koraka prešli na sceni i oko scene, na turnejama, u šetnjama - mogla bi da se spoje dva kontinenta. Koliko smo razgovora vodili... Nemoguće je da sva ta ljubav, svo to prijateljstvo, sva ta energija nestanu. To negde postoji i dalje. Zato neću da kažem ’Marko je bio’. Marko jeste divan čovek, veliki glumac”, rekla je Dobrila Stojnić.

Nikolić je za Ljiljanu Blagojević bio “lider na sceni, obasut božanskim darovima talenta i dobrote, neisprljan slavom i aplauzima”.

“Lider na sceni, lider u pozorišnom klubu, okružen prijateljima koji jedva da dišu dok govori njihov Marko. Po njegovom temenu prosuo se rog izobilja. Nije se štedelo na talentu, dobroti, smislu za humor i za autoironiju. Zato se tako uspešno nosio sa danas gotovo nezamislivom popularnošću u jednoj velikoj državi”, rekla je Ljiljana Blagojević.

Kako je dodala, među 22 miliona Jugoslovena najpopularniji bio je njegov Giga Moravac (iz TV serije ‘Bolji život’).

“Ali bolji život nije stigao, pretvorio se u gorko posrtanje, u odlazak na hemioterapiju gradskim saobraćajem. Neko kome su se do poda klanjali zbog maestralnog Karađorđa, zbog uloga u desetinama filmova i serija, zbog pozorišnih čarolija kojima je suvereno vladao na sceni Narodnog pozorišta... Hvala ti na svemu, prijatelju, učitelju, brate”, rekla je Ljiljana Blagojević.

Svetlana Bojković, Nikolićeva partnerka u “Boljem životu”, podsetila je da je sa njim prvi put igrala davne 1984. godine u predstavi “Madam San Žen”.

“Sigurna sam da tvoj duh ostaje ugrađen u scenu Narodnog pozorišta, da se njegov eho i energija i dalje penju od prve do polednje galerije. Radili smo mnogo ti i ja, voleli se kao dva dobra, stara drugara. Radili smo igrajući se, smejući se, kroz šalu, vedro i ležerno, jer smo se oboje na neki način stideli hvalospeva i patetike”, rekla je Svetlana Bojković.

Svetlana Bojković istakla je i da je Nikolić bio sjajan partner na sceni, veliki glumac i veliki umetnik. “Znaj da sada odlaziš u sazvežđe najsjajnijih koji grade istoriju našeg glumišta”, poručila je ona.

“Mare moj, znaj da ostavljaš divan, neizbrisiv trag u nama, tvom glumačkom jatu, u tvojoj publici, kao i u ljudima koje si i izvan toga kruga susretao. Ostavljaš trag kao čovek pun topline, duhovitosti, čovek sa zdravim osećajem za realnost, koga krase čestitost, jednostavnost, nepretncioznost i otvoren um. Sa tobom se moglo razgovarati o svemu, od kulinarstva, preko pecanja, raznih sportova, mizike, pa sve do filozofije. Smejali smo se slatko tvojim briljantnim imitacijama, uživali smo uz tvoju pesmu uz gitaru”, dodala je Svetlana Bojković.

Gorica Popović rekla je da je Nikolić bio pun entuzijazma kada su se pre samo mesec dana rastali posle jednog dugog snimanja.

“Imala sam sreću da igram u nekim projektima u kojima je on stvarao antologijske uloge, kao u TV drami ‘Karađorđeva smrt’, jednoj od prvih s tom tematikom. Sećam se zaprepašćenih statista i okupljenog naroda, oduševljenih ljudi koji su uvereni da je Crni Đorđe ponovo došao među Srbe. Prilaze mu sa poštovanjem, ljube mu ruku”, ispričala je Gorica Popović, navodeći i druge predstave i projekte u kojima su sarađivali, uključujući seriju “Bolji život”.

“Publika ga obožava, a on nosi popularnost gospodski, uzdržan, često preskroman. Uporedo sa Gigom, stvorio je neke sjajne likove u pozorištu, na filmu. Radio je to sa lakoćom, suvereno, profesionalno. I sada, u seriji ‘Pogrešan čovek’ uživanje je kada je on na setu”, rekla je Gorica Popović.

Zapitavši se “u čemu je ta Markova magija, ta uverljivost i snaga”, navela je da je reč o njegovoj jednostavnosti i iskrenosti.

“Igrao je prirodno, kao da ne glumi. I ne mogu da se setim da smo ikada pričali o glumi, uvek smo pričali o životu. On nije hteo da bude samo glumac. Hteo je da uživa u prirodi, u ribolovu, kulinarstvu, prijateljima. U poslednje vreme stalno mi je slao klipove kućnih ljubimaca. Marko je igrao lako, prirodno, kao što je i živeo”, rekla je Gorica Popović.

Dragan Bjelogrlić je primetio da su hiljade i hiljade umetnika potrošile svoje živote tragajući za formulom kako biti jednostavan, običan, nenametljiv, a istovremeno snažan, autentičan i neponovljiv.

“Marku Nikoliću to nije bilo potrebno. Naš Mare je tako rođen. Tako je i živeo. Voleo je da lovi ribu, plovi rekom, da pije vino, svira gitaru i peva. Vozio se gradskim prevozom i družio sa alasima, komšijama, majstorima... O glumi, pozorištu, filmu i televiziji retko je pričao. Uloge nije jurio, one su same do njega dolazile. I kada dođu, on ih nije pravio, on ih je živeo. Lišen ambicije da bude najbolji, najpopularniji, bio je i jedno i drugo”, rekao je Bjelogrlić, ističući da je Giga Moravac bio najomiljeniji lik širom nekadašnje velike Jugoslavije.

Bejlogrlić je pomenuo da je Nikolića upoznao još kao dečak na snimanju filma “Boško Buha”, u kojem je igrao ratnog komandanta koga su dečaci zvali ćale.

“Nekoliko godina kasnije postao mi je i pravi ćale u ‘Boljem životu’. Pet godina snimanja i druženja oko snimanja te serije izmešalo je fikciju i život, tako da sam ga i godinama kasnije pri svakom susretu bar jednom oslovljavao sa ćale, a on mene sa sine. Bilo je to spontano, toplo, iskreno”, dodao je Bjelogrlić.

“U poslednjoj ulozi pred kamerama Marko je odigrao čoveka koji živi na splavu i pravi brod kojim će otploviti na put sa koga se neće vratiti. Uloga je bila pisana za njega. U sceni kada brod isplovljava oblaci se razmiču, vidi se sunce na zalasku i brod odlazi u suton. Umoran, ali zadovoljan posle te scene Marko je tiho rekao: ‘Eh, što nisam sada stvarno otplovio’. Mare, ja te vidim sada na tom brodu kako ploviš ka mirnim lukama”, rekao je Bjelogrlić.

Od Nikolića su se i na Novom groblju oprostile brojne kolege, prijatelji i drugi poštovaoci njegovog lika i dela, a poslednji pozdrav u ime njegove matične kuće uputila mu je Ivana Vujić.

Nikolić je preminuo 2. januara u Beogradu u 73. godini posle duge i teške bolesti.

Igrao je u oko 70 filmova i televizijskih serija, a ogromnu popularnost stekao je posebno likom Dragiše Gige Popadića u TV seriji “Bolji život”, kao i ulogom Karađorđa u seriji "Vuk Karadžić". Karađorđa je igrao i u filmu "Karađorđeva smrt", kao i predstavi "Vožd Karađorđe i knjaz Miloš".

Dobitnik je nagrade "Pavle Vuisić" 2012. godine za izuzetan doprinos umetnosti glume na domaćem filmu i mnoštva drugih nagrada.

Povodom smrti Nikolića, ministar kulture i informisanja Srbije Vladan Vukosavljević izjavio je da je otišao glumac koji je odigrao mnoge uloge za pamćenje, a posebno je izdvojio to što je oživeo lik Karađorđa. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić naveo je u telegramu saučešća da Nikolićev odlazak predstavlja veliki gubitak za srpsko glumište i kulturu, uveren da će kao “temperamentni srpski domaćin Giga Moravac (Bolji život) ostati zauvek dragi gost u kući svih gledalaca, sa kojim se i danas mnogi poistovećuju”.

Od Nikolića su se emotivno oprostile i mnogobrojne kolege i poštovaoci na društvenim mrežama, a vest o njegovoj smrti preneli su i svi veći mediji u regionu.

*Foto: Narodno pozorište

(SEEcult.lorg)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i