• Search form

16.07.2018 | 20:49

Migracije i tranzicija na početku trke za nagrade 25. Palića

Migracije i tranzicija na početku trke za nagrade 25. Palića

Početak Glavnog takmičarskog programa 25. Festivala evropskog filma Palić obeležile su teme migracija i tranzicije, kojima se bave prva dva filma prikazana u konkurenciji za nagrade – “Styx” austrijskog reditelja i vizuelnog umetnika Volfganga Fišera i “KristalDarje Žuk iz Belorusije. Dok “Styx” prikazuje transformaciju žene koja je otrgnuta iz svog zadovoljnog života tokom putovanja brodom, na kojem se pokazuje kao jedina osoba spremna da pomogne grupi izbeglica usred brodoloma, “Kristal” je priča o devojci koja želi da emigrira iz postsovjetske Belorusije sa falsifikovanim dokumentima da bi postala DJ, ali mora da pretrpi jednu nedelju u užasnom, urušenom selu.

Debitantski film Darje Žuk osvojio je simpatije publike i medija duhovitom i gorkom pričom o devojci iz Minska koja u vreme tranzicije 90-ih želi vizu za Ameriku, ali se sticajem okolnosti nađe u provincijskom gradu poznatom po fabrici kristala.

“Ova priča je za mene vrlo lična, ali nije autobiografska. Blizak mi je glavni lik Eveline – Velje, koja voli elektronsku muziku, radi kao di-džej, želi slobodu i nastoji da ode u Čikago. I sama sam otišla na školovanje u Ameriku”, rekla je Darja Žuk 16. jula na konferenciji za novinare na Paliću, dodajući da je tu scenario za tu priču pisala sa Helgom Landauer na osnovu stvarnih događaja za koje je čula od prijatelja.

Kako je dodala, Helga Landauer je takođe 1996. godine otišla iz Minska u Njujork, tako da ima dosta od njih dve u tom filmu.

Kristal” na zanimljiv, što direktan, što metaforičan način, pokreće pitanje ostvarivanja sna o američkom životu, ali i raspršivanja sna da će Belorusija posle raspada Sovjetskog Saveza živeti bolje.

Rediteljka je izjavila da je rad na tom filmu za nju bio katarzičan.

“Vratila sam se u 90-te, u vreme koje je bilo prilično neverovatno. Mislim da je to bio momenat odlučivanja za moju zemlju koji će put slediti. Poslednji momenat u nedavnoj istoriji kada je promena bila moguća. Danas izgleda da je sve vrlo pod kontrolom. Nećete više videti ljude na ulici koji protestuju”, rekla je Darja Žuk. S druge strane, kako je dodala, to je bilo doba kada je odrastala. “Volim muziku i supkulturu tog vremena. Išla sam na žurke, bila DJ, uživala u rejvu kao izrazu slobode i pobune nove generacije”, rekla je Darja Žuk.

Glavnu ulogu vrlo upečatljivo igra mlada glumica Alina Nasibulina, takođe gošća jubilarnog FEF Palić, koja vidi sličnost između sebe i glavne junakinje. “Bliski su mi njen karakter, pogled na svet i srčanost u borbi za svoj san. Jednostavno, poverovala sam joj i onda nije bilo teško da je odigram”, izjavila je Alina Nasibulina.

S obzirom da film počinje duhovito, a vremenom dobija prilično mračan ton, kritički prikazujući i državne službe i mentalitet naroda, novinare je zanimalo koliko je to realna slika Belorusije, a koliko je reč o preterivanju kao stilskoj figuri.

Autorka je odgovorila da bi to zahtevalo dugu diskusiju, ali da film svakako reflektuje slike realnog života i njena sećanja na zemlju u tom periodu. “Prirodan mi je i humorni pristup čak i u nekim mračnim momentima. Vidimo zemlju u tranziciji, sve je naglavačke, ljudi prodaju kristalne vaze pored druma, ali humor i patnja se prepliću. Koegzistiraju kao i u pravom životu”, rekla je Darja Žuk.

Posle uspešne premijere početkom jula u Karlovim Varima, “Kristal” će imati zvaničnu domaću premijeru u avgustu.

“Već smo imali projekcije za predstavnike bioskopa. Mišljenja su podvojena. Svakako većina takozvane obične publike želi prijatan, a ne taman film. Ipak, nadam se da će biti gledan. Već se mnogo priča o njemu. Između ostalog i kao o presedanu, jer Belorusija odavno nije imala film na velikom međunarodnom festivalu. Naše učešće u Karlovim Varima je trenutno ’glavna priča u gradu’”, rekla je Darja Žuk, dodajući da su ga američki mediji dobro ocenili i da je prijatno iznenađena, mada za sada još nema distributera za SAD.

Direktorka fotografije je Karolina Kosta iz Brazila, sa kojom je Darja Žuk, nakon što su joj se svideli neki njeni radovi, uspostavila vezu preko Fejsbuka i pozvala je u Belorusiju na snimanje. “Obe imamo akademsko filmsko obrazovanje. Lako smo se povezale. Sledeći izazov je bio sastaviti tim, jer se u Belorusiji slabo govori engleski, tako da sam tokom snimanja bila i prevodilac, ali bilo je to interesantno iskustvo”, dodala je Darja Žuk.

Trka za Zlatni toranj počela je filmom “Styx” o migrantskoj krizi reditelja Volfganga Fišera, gosta 25. FEF Palić, koji smatra da su migracije veliko pitanje koje će nas pratiti i u narednim decenijama. Kao filmski reditelj, kako je dodao, smatrao je da mu je dužnost da se pozabavi tom temom.

“Inače, želeo sam da snimim film o avanturi, o tome šta avantura danas i šta za koga znači u svetu u kojem živimo”, napomenuo je Fišer 15. jula na konferenciji za novinare, navodeći da je scenario za “Styx” počeo da piše sa Ikom Kinzelom još pre devet godina, te da je prilično šokantno videti šta se dešava u svetu upravo sada.

“Želeo sam da istražim dešavanje na otvorenom moru, na okeanu. Nisam ništa znao o jedrenju. Počeo sam sa mojim direktorom fotografije na jednom malom jezeru kod Berlina, gde smo napravili set, istraživali situaciju sa jedrilicom u oluji. To je bio izazov za celu ekipu, jer nismo hteli ništa da lažiramo”, rekao je Fišer, čija glavna junakinja kreće da plovi luksuznom jedrilicom radi avanture, a onda jedan drugi svet upada u njen, što pokreće velika pitanja i strašne dileme. “Ona pada iz raja u ovaj svet”, rekao je Fišer.

Fišer je rekao da je migrantska kriza veliko pitanje za Evropu i da ne može da odgovori kako ga rešiti, jer je vrlo kompleksno, ali da misli da je problem u nedostatku humanosti.

“Zastrašujuće je i opasno to kako mi postupamo sa tim ljudima, kako govorimo o talasu izbeglica, o krizi, a iza tih termina su zapravo ljudska bića, konkretne osobe. To je razlog što u filmu imamo fokus na jednog dečaka izbeglicu, kao pojedinca, kao ljudsko biće, a ne na talas ili krizu ili cunami”, rekao je Fišer i dodao da je takav pristup možda i prvi korak u pravcu rešavanja tog velikog problema.

Prema njegovim rečima, samo snimanje je bilo vrlo komplikovano.

“Svi su mi govorili – nemoj to da radiš. Nemoguće je snimati nasred okeana. I naravno, ne možeš da pišeš scene za okean, on se ponaša po svome. Tako smo scenario prerađivali na licu mesta, u skladu sa okolnostima”, rekao je Fišer i dodao da duguje izvinjenje svom timu, jer su proveli 45 dana na maloj jahti, gde nema privatnosti, nema ugla iza kojeg je moguće sakriti se i isplakati kada je teško.

Fišer je rekao da mu je bio veliki izazov da prikaže ženu samu na okeanu. “Nema klasičnog antagoniste, tu je samo priroda. Bilo je teško finansirati takav projekat. Svi su mi govorili da to nije igrani film, da je eksperimentalni. A za mene je bilo važno da prikažem ljudsko biće u tom okruženju i kako se bori sa prirodnim elementima”, dodao je Fišer, u cijem filmu dominira vizuelni aspekt, a dijalog je sveden na minimum.

Palićki festival prikazuje do 20. jula 12 filmova u konkurenciji za glavne nagrade, koje odlikuje raznovrsnost i angažman. Van konkurencije u Glavnom programu su italijanski film “Srećan kao Lazaro” Alis Rohvoher, kojim je 25. FEF Palić otvoren 14. jula, a nagrađen je za scenario u Kanu, dok će na zatvaranju biti prikazan kontroverzni rumunski film “Ne dodiruj me” Adine Pintilije, dobitnice Zlatnog medveda.

Festivalski program obuhvata ukupno oko sto evropskih ostvarenja, raspoređenih u 12 sekcija.

Festivalski sajt je palicfilmfestival.com, a program se nalazi i u Kalendaru portala SEEcult.org, kao i u prilogu (pdf).

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i