• Search form

30.12.2017 | 22:27

Strateško udruživanje galerista

Strateško udruživanje galerista

Galerija Drina okupila je nedavno u Beogradu grupu kolega iz privatnog, javnog sektora i nezavisnog sektora koji su se odazvali na poziv za iniciranje strateškog dijaloga o problemima u toj oblasti i udruživanja radi njihovog rešavanja i unapređenja profesionalne prakse.

Teme “Nacionalnog simpozijuma galerista”, održanog 23. decembra u formi okruglog stola, bili su problemi i ciljevi razvoja profesionalne galerijske prakse, porezi i doprinosi u galerijskom sektoru, umetnički ugovori, usluge i standardizacija usluga, kustoska praksa i umetničko tržište, izlagačka politika po uzoru na zadate modele i nezavisne umetničke inicijative, saopštila je Galerija Drina, otvorena 2016. godine.

Galerije i izložbeni prostori navedeni su i u Predlogu strategije razvoja kulture u Srbiji 2017-2027. kao najvažniji segment sistema za predstavljanje vizuelnih umetnosti i multimedije, a predstavnici Ministarstva kulture i informisanja, kao i gradskih vlasti Beograda, prisustvovali su skupu u Galeriji Drina, koji je održan 23. decembra, a završen zaključkom da je potrebno povezivanje galerijskog sektora i najskorije stvaranje udruženja galerista, umetničkih agenata i dilera Srbije, kao i nastavak i dalje inicijative da do toga i dođe.

Kustoskinja Aleksandra Lazar iz Galerije Drina objasnila je u uvodnom izlaganju da je skup fokusiran na širu struku - galeriste, kustose i umetnike, s obzirom na preklapanje njihovih srodnih zanimanja i blisko poznavanje svih aspekata rada. Simpozijum je nacionalnog, a ne internacionalnog karaktera, jer je važno pronaći lokalna rešenja za profesionalnu praksu i ustanoviti zajedničke protokole i modele rada u okviru sektora.

Ustanovljena je potreba za inicijativom za regulisanje galerijske profesije u Srbiji. Slično osnivanju Udruženja filmskih umetnika i filmskih radnika Srbije i Društva arhitekata Srbije, kao i primeru francuskog Profesionalnog komiteta za umetničke galerije (Comite Profešionel des Galleries d’Art), zaključeno je da je potrebno uspostaviti udruženje galerista, umetničkih agenata i dilera Srbije, i to sa ciljem da: doprinosi razvoju i unapređenju galerijske kulture i prakse, kao i afirmaciji svih ogranaka vizuelne umetnosti; obavlja poslove reprezentativnog udruženja prema Zakonu o kulturi; doprinosi zaštiti i regulaciji galerijske profesije, profesije umetničkih agenata i dilera umetnosti; podstiče i podržava stvaralačku aktivnost i afirmaciju živih umetnika i zaštiti legat umetnika koji su preminuli; razvija kulturno-poslovne aktivnosti i saradnju sa ustanovama kulture i drugim institucijama sa kojima članovi udruženja sarađuju ili u kojima rade; pokreće i aktivno učestvuje u donošenju zakonske regulative u vezi sa galerijskom profesijom i statusom, kao što je prodaja umetničkih dela, standardizacija ugovora o izlaganju i afirmaciji, osiguranje i druga pitanja u okviru sektora; radi na zaštiti i delimičnoj regulaciji tržišne vrednosti umetničkih dela i licenci radi ostvarivanja legalnog i stabilnog umetničkog tržišta u Srbiji, kao i funkcionisanja tržišta u inostranstvu; te da ostvaruje saradnju sa srodnim stručnim udruženjima u zemlji i
inostranstvu.

Na skupu je konstatovano da svaka karika u lancu (umetnici, produkcija, galerije, dileri, klijenti) moraju imati beneficije da bi tržište zaživelo.

Kako je rečeno, stope oporezivanja umetnika i galerija su previsoke da bi tržište zaživelo i opstalo bez pomoći države. Visoke poreske stope blokiraju rast sektora i samim tim ga čine zavisnim. Navedeni su primeri Holandije (povećavanje poreza na umetnička dela je prouzrokovalo krizu u galerijskom sektoru 80-ih), Hong Konga (uvođenje 0% PDF na umetnička dela rezultiralo je time da Hong Kong postane neksus tržišta), Belgije i Francuske, kao i primeri stimulacije poreskih olakšica za donacije umetnosti u Americi i Evropi.

Potrebno je, kako je zaključeno, osloboditi se poreza na umetničko delo. Stope oporezivanja umetnika, a posebno onih u drugoj i trećoj kategoriji (umetnici u radnom odnosu i umetnici na birou), negativno utiču na formiranje nerealnih i neodrživih cena. Takse za umetnike onemogućavaju stvaranje i održavanje profesionalnih radnih umetničkih studija. Pomenute su i moguće olakšice za umetnike, a u tom kontekstu navedeni su pozitivni primeri iz Rumunije (Plan B) i drugi.

Navedena su i finansijska ograničenja u galerijskom poslovanju, kao i problemi zastarelih zakona, vremenska i stručna ograničenja. Troškovi galerijskog poslovanja (PR, zakup prostora, publikacije, onlajn prisustvo, transport, izvozni troškovi, zaposleni, investicije u sajmove umetnosti i bijenale i sl.) onemogućavaju galerije da postanu mesta stimulacije i podrške umetnosti i da opstanu i kao biznis, a ne samo kao stožer i agent umetnika.

Takođe, iznete su opasnosti neregulisanog, nelegalnog i polulegalnog tržišta i beneficije delimične deregulacije. Ukazano je i na određene tenzije, kao i na problem korupcije, ali i to da u slučaju loše prakse ne postoje vidovi garancije i kompenzacije regulisani zakonom.

Izneta je i potreba edukacije umetnika o njihovim dužnostima i obavezama, budući da najčešće nisu upoznati sa zakonskim stopama oporezivanja dok ne pristupe galeriji ili ne potpišu ugovor o prodaji.

Takođe, iznete su određene ideje u vezi sa standardizacijama usluga u okviru galerijskih delatnosti. Ocenjeno je da postoji monopol tih usluga i potreba za razvojem profesija i zanata koji bi radili u sklopu sa galerijama i muzejima.

U ime organizatora, na skupu su učestvovali kustoskinja Aleksandra Lazar i umetnik Đorđe Stanojević, direktorka Galerije Haos Borka Božović, direktorka Muzeja Zepter Ivana Ćelić, viši kustos u Kući legata Ana Popović Bodroža, profesorka dr Milena Dragićević Šešić (Unesko katedra za kulturnu politiku i menadžment, Univerzitet Umetnosti Beograd), Ana Zarubica (TransformArt galerija), kustosi Miroslav Karić (Remont), Nikola Šuica, Vladimir Bjeličić, Marijana Kolarić, Senka Latinović i Ljubomir Vučinić iz Galerije Bel Art, galerista Marko Lađušić, kustoskinja ULUS-a Olivera Vukotić, Ivana Dedić iz Ministarstva kulture (Sektor za savremenu umetnost), gradska sekretarka za kulturu Beograda Ivona Jevtić, umetnički kolekcionar i diler Ninko Radosavljević, umetnici Mihal Milunović i Nikola Božović i predstavnici galerije Laufer II Eugster.

Sledeći susret, prema navodima organizatora, zakazan je za početak 2018. godine, u cilju ostvarenja dugoročnih ciljeva, kao što su stvaranje udruženja galerista Srbije, kao i evaluacija nacionalne kulturne scene u cilju jačanja kulturnog sektora i umetničkog tržišta.

Predlogom strategije razvoja kulture, inače, ocenjeno je da, i pored sve intenzivnijeg korišćenja interneta i virtuelnog prostora, kao i različitih negalerijskih in situ projekata, galerije i izložbeni prostori ostaju najvažniji segment sistema za predstavljanje vizuelnih umetnosti i multimedije.

Kao jedan od većih problema sistema, navedena je “nedovoljna prilagodljivost savremenim tokovima u Evropi i u svetu”.

“Institucije, galerije i pojedinci iz Srbije tek sporadično učestvuju u međunarodnoj razmeni i na sceni savremene umetnosti u svetu”, ocenjeno je u Predlogu strategije, u kojem je navedeno i da u Srbiji deluje 58 samostalnih galerija, a posebno je pomenuto da Vlada Srbije obezbeđuje uslove za rad Galerije umetnosti u Prištini.

“Položaj savremenih umetnika veoma je opterećen nefunkcionalnim sistemom podrške samostalnim umetnicima, neuređenim tržištem savremene umetnosti, kao i malim brojem privatnih kolekcionara, agenata i menadžera”, navedeno je u delu Predloga strategije koji se odnosi na opis stanja u oblasti vizuelnih umetnosti.

Kako je ocenjeno, nedostatak prostora za izlaganje čest je problem, kao i smeštaj umetničkih zbirki (depoi), naročito u galerijama unutar drugih ustanova.  Ocenjeno je i da su nedovoljna sredstva za izložbe, nabavku tehničke opreme, zapošljavanje stručnih kadrova, kao i za materijalne troškove.

Uz konstataciju da savremeno stvaralaštvo “posebnu snagu dobija kroz aktivno učešće umetnika i njihovih dela u međunarodnim tokovima”, u Predlogu strategije ocenjeno je da je potreban podsticaj mobilnosti umetnika, njihovom usavršavanju i specijalizacijama, posebno deficitarnih profesionalnih umetnika i umetničkih saradnika (menadžeri u kulturi, osobe zadužene za odnose s javnošću, za korišćenje digitalnih alata u prezentaciji, medijaciji i animaciji i dr.).

Kao ciljevi i mere u oblasti vizuelnih umetnosti, navedeni su: profesionalizacija i modernizacija sistema vizuelnih umetnosti i jačanje kapaciteta rada ustanova i organizacija (podrška razvoju izlagačke infrastrukture i tehničke opremljenosti; doedukacija stručnih kadrova u oblasti vizuelnih umetnosti kroz programe celoživotnog učenja i razmene, a u skladu sa Planom razvoja ljudskih resursa; realizacija novih konkursa i drugih vidova podrške (za uređenje prostora galerija i izlagačkih prostora, za kustoske projekte, za mlade umetnike i njihove prve projekte, za nove inicijative, galerije i izlagačke prostore); podrška razvoju projekata i jačanje kapaciteta ustanova i organizacija za kritičko mišljenje, kritiku, praćenje i kontekstualizaciju umetničkog i kulturnog stvaralaštva); ravnomeran razvoj sistema vizuelnih umetnosti na ukupnoj teritoriji Srbije (podrška kvalitetnim projektima koji se realizuju u manjim i nerazvijenim sredinama i koji omogućavaju povezivanje stvaralaca iz različitih lokalnih sredina; osavremenjivanje koncepta likovnih kolonija i njihovo umrežavanje na nacionalnom i na međunarodnom nivou); internacionalizacija i regionalno povezivanje (podrška projektima prezentacije domaćeg stvaralaštva u inostranstvu; podrška projektima koji povezuju domaće stvaraoce s profesionalcima iz regiona i drugih zemalja, baziranim na stvarnim profesionalnim potrebama i interesima), te razvoj publike, unapređenje participacije i amaterizma (podrška projektima s višim stepenom participacije i rada sa publikom: savremena umetnost u javnom i negalerijskom prostoru i ustanovama koje se primarno ne bave kulturom; razvoj amaterskog stvaralaštva u ovoj oblasti).

(SEEcult.org)

*Tekst je nastao u okviru projekta “Put strateškog dokumenta”, sufinansiranog od Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i