• Search form

24.02.2017 | 14:42

Ukinuta nagrada za najbolju knjigu u bibliotekama

Upravni odbor Narodne biblioteke Srbije ukinuo je nagradu za najbolju među najčitanijim knjigama u javnim bibliotekama Srbije, čiji su laureati najčešće bili pisci čija su dela i bila na vrhu liste najviše čitanih knjiga u protekloj godini.

Ukinuta nagrada za najbolju knjigu u bibliotekama

Upravni odbor Narodne biblioteke Srbije ukinuo je nagradu za najbolju među najčitanijim knjigama u javnim bibliotekama Srbije, čiji su laureati najčešće bili pisci čija su dela i bila na vrhu liste najviše čitanih knjiga u protekloj godini.

UO NBS saopštio je 24. februara da je nagradu za najčitaniju knjigu godine, otkad je ustanovlјena, statistički utvrđivala Zajednica matičnih biblioteka Srbije, a da je NBS samo formalno uručivala to priznanje, te da su u više navrata menjani kriterijumi i propozicije za njeno dodelјivanje.

"UO NBS doneo je 7. decembra 2016. odluku da Zajednica matičnih biblioteka Srbije, koja se i inače bavi tom nagradom, nadalјe odlučuje u potpunosti o njenoj sudbini. NBS će kao i svake godine nastaviti da sprovodi anketu među javnim bibliotekama Srbije i objavlјivati spisak deset najčitanijih knjiga", saopštio je UO NBS, navodeći da se tim povodom više neće oglašavati.

Odluka o ukidanju nagrade za najbolju knjigu izazvala je burne reakcije u javnosti, posebno na društvenim mrežama.

Pisac Dragan Velikić, čiji je roman “Isledniknajčitanija knjiga u bibliotekama u 2016. godini i sa kojim je predviđen javni razgovor u okviru proslave Dana NBS 28. februara, smatra da je odlukom o ukidanju nagrade za najbolju knjigu oštećen. Dodaje da mu se isto desilo i 2008. godine.

“Dva puta sam imao najčitaniju knjigu, prvi put 2008. godine, to je bio roman ‘Ruski prozor’, a sada je to ‘Islednik’, i oba puta sam oštećen… Prvi put zbog sumanutog pravila tadašnjeg upravnika NBS Sretena Ugričića da nagradu za najčitaniju knjigu određuje žiri, a ne glasovi čitalaca, a drugi put sam oštećen kada je to glupo pravilo ukinuto, međutim, ukinuta je i nagrada. Ideja da nagradu NBS određuje žiri, a ne čitaoci bila je pokušaj da se diskvalifikuju pisci čije knjige ne pripadaju tzv. ozbiljnoj literaturi što je besmisleno, jer najčitanija knjiga je podatak i o čitalačkoj publici, i čemu onda falsifikovanje da smo umniji nego što jesmo. Ja sam dva puta ispao koletaralna šteta, uskraćena mi je Nagrada NBS za najčitaniju knjigu, međutim, time nije umanjena čitanost mojih knjiga”, rekao je Velikić za “Večernje novosti” povodom odluke o ukidanju nagrade za najbolju knjigu u bibliotekama, koja nije detaljnije obrazložena javnosti.

Ni predsednik UO NBS, književnik Mihajlo Pantić, nije želeo da objasni motive za tu odluku, već je, kako su prenele “Novosti”, insistirao da se objavi samo da je UO NBS doneo odluku o ukidanju nagrade.

Nagrada za najbolju knjigu tradicionalno je uručivana 28. februara, na Dan NBS, koji se poslednjih nekoliko godina obeležava u Srbiji i kao Nacionalni dan knjige.

I ovogodišnja proslava Dana NBS i njenog 185. rođendana biće u znaku noviteta, jer se od ove godine uvodi praksa da “svoju reč biblioteci daruje po jedan istaknuti poslenik kulture”, a to će ovom prilikom biti Ivana Dimić, dobitnica NIN-ove nagrade za 2016. godinu.

Osim Ivane Dimić, koja je i članica UO NBS, na centralnoj manifestaciji povodom Dana NBS govoriće i upravnik te ustanove Laslo Blašković i ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević, a tradicionalno će biti uručena i nagrada “Janko Šafarik” u oblasti bibliotekarstva.

Program je, kako je saopštila NBS, posvećen srpskim književnicima i bibliotekarima i ujedno predstavlja “poziv javnosti da se afirmišu vrednosti nacionalne kulture i prepozna značaj i uloga biblioteka u savremenom društvu”.

U okviru centralne proslave Dana NBS biće otvorene i izložbe “Maska Miloša Crnjanskog: devedeset devet godina od objavljivanja prve knjige Miloša Crnjanskog” i “Vek Disa i Bojića”, a predviđeno je i predstavljanje stručnih publikacija u oblasti bibliotekarstva, kao i razgovor sa Draganom Velikićem u 13.30 sati na temu “Najčitanija knjiga u 2016. godini”.

Kako je rečeno portalu SEEcult.org u NBS, u razgovoru sa Velikićem biće reči o kulturnoj klimi određenog perioda na koji se odnosi lista najčitanijih knjiga u bibliotekama, šta ona govori o samim čitaocima i o današnjem trenutku. Biće reči i o pitanju da li su takve liste relevantne kao pokazatelji kulturne klime. Takođe, Velikić bi, kako je najavljeno, trebalo da govori i o čitanosti svojih knjiga.

UO NBS je, inače, jos u februaru 2015. godine izneo stav da su propozicije nagrade za najbolјu među najčitanijim knjigama u bibliotekama Srbije protivrečne i nelogične.

Kako je tada saopšteno, UO je jednoglasno odlučio da te propozicije moraju biti promenjene, a pošto je stupio na dužnost u trenutku u kojem je procedura za dodelu te nagrade za 2014. godinu već bila privedena kraju, odlučeno je da poslednji put bude imenovan žiri koji će proglasiti pobednika, uz sugestiju da pri odlučivanju bude poštovan poredak na listi čitanosti koju su dostavile biblioteke.

Prošle godine je nagradu za najbolju knjigu u mreži javnih biblioteka u 2015. godini dobio Filip David, za roman “Kuća sećanja i zaborava”, za koji je dobio i NIN-ovu nagradu i koji je bio i najcitanija knjiga u bibliotekama u 2015. Svečanost uručenja nagrade za najbolju knjigu obeležena je Davidovim ograđivanjem od prisustva predsednika Srbije Tomislava Nikolića - zbog neslaganja sa politikom koju vodi još od 90-ih.

Pisac Aleksandar Gatalica, jedan od dosadašnjih laureata nagrade za najbolju knjigu, izjavio je za “Novosti” da je odluka UO NBS o ukidanju tog priznanja štetna, naročito ako se uzme u obzir spisak dosadašnjih dobitnika nagrade.

“Kao jedan od laureata i kao čovek koji je radio u NBS, svestan sam problema sa kojima se sučeljavala ta nagrada, ali je ona bila samo pokazatelj opštih problema u bibliotekarstvu i kulturi, pa njeno ukidanje nimalo ne popravlja stanje u ovoj oblasti već jednostavno samo ukida jedan instrument koji je to pokazivao”, rekao je Gatalica, koji je nagradu za najbolju knjigu dobio za roman “Veliki rat”, za koji je dobio i NIN-ovu nagradu za 2012. godinu.

Među laureatima nagrade za najbolju knjigu su i pisci čija dela nisu bila najčitanije knjige prethodne godine, pa je tako za 2010. godinu nagrađen Vladimir Arsenijević za roman “Predator”, koji je bio na 22. mestu liste 25 najčitanijih naslova u bibliotekama u Srbiji 2010.

Žiri je radio po metodologiji utvrđenoj prema Pravilniku o nagradi za najbolju knjigu koji je UO NBS usvojio krajem 2005. godine, a podrazumeva da svaki od članova žirija u prvom krugu predlozi i obrazlaži po tri knjige sa liste 25 najčitanijih koje smatra najboljim, a potom u drugi krug ulaze dve knjige koje su dobile najviše glasova.

Kao i prethodnih godina, i u 2016. godini su se među najčitanijim knjigama u bibliotekama, uz dela nagrađivanih pisaca, našli i bestseleri bivših TV voditelja i drugih popularnih autora, pa su tako na listi 25 najčitanijih, i to odmah iza Velikićevog romana - romani “Kazna za grehJelene Bačić-Alimpić i “Teslina pošiljkaVanje Bulića.

Inače, nekoliko godina uoči promene Pravilnika o dodeli nagrade za najbolju knjigu, najčitanijom knjigom je dve godine zaredom proglašavana “Igra anđelaLjiljane Habjanović Đurović (2003. i 2004), koja je bila na vrhu liste i 2000. (Paunovo pero) i 1998. (Ženski rodoslov).

Nagrada za najčitaniju knjigu je prvi put dodeljena 1973. godine, a dobio ju je Miloš Crnjanski za “Roman o Londonu”. Nije dodeljivana 1974, 10982. i od 1985. do 1988. godine.

Trostruki laureat je Slobodan Selenić (1981, 1994. i 1995), a među dobitnicima su i Mirko Kovač (1979), Meša Selimović (1983), Dragoslav Mihajlović (1984), Milorad Pavić (1989), Dobrica Ćosić (1990), Svetlana Velmar Janković (1991) i David Albahari (1997).

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i