Nagraditi najbolje (2) - Dejton, (de)centralizacija i manjak para

Sve su glasniji zahtjevi da se novac namijenjen za kulturu širom Bosne i Hercegovine dijeli na transparentan način – najboljima, dolazili oni iz javnih institucija ili nezavisnog sektora.

Izvještavaju: Naida Balić, Zvjezdan Živković i Duška Jurišić iz Sarajeva, Nejra Aganović iz Mostara, Tuzle i Travnika i Dražen Remiković iz Banja Luke

Deset kantonalnih ministarstava u Federaciji, dva entitetska ministarstva, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, brojna općinska odjeljenja, sa uposlenom armijom pomoćnika i savjetnika – upravljaju kulturom i budžetima u Bosni i Hercegovini.

Svako ministarstvo ima svoje kriterije, mahom uopćene i nejasne kulturnim radnicima, kao i komisije koje se bave raspodjelom novca, čija se kompetentnost ponekad dovodi u pitanje. Novca za kulturu je sve manje.

Ljiljana Labović-Marinković, direktorica Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske u Banja Luci, smatra se uspješnim menadžerom javne institucije koja uspješno privlači publiku unatoč malom budžetu za produkciju - ove godine 45.000 maraka.

U muzeju rade 22 zaposlena, s platama u prosjeku ispod 500 maraka, tvrdi ona i komentariše ironično kompleksnu strukturu ministarstava BiH: “Ministarstva u BiH rade na principu spojenih sudova, ali praznih. Na pitanje kako preživljavamo, reći ću vam – nekako. To vam je bosanski haiku odgovor koji je ovdje jako zastupljen kada su u pitanju finansije.”

Kompleksnost finansiranja kulture, s kojom ukorak ide i netransparentnost i konfuzija u redovima kulturnih radnika, potiče od ustavnog rješenja Bosne i Hercegovine, donesenog unutar Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je kulturu u dva entiteta regulisao na različite načine.

Ne postoji ministarstvo kulture na državnom nivou, a nema u ovom trenutku kulturnih institucija koje bi oba entiteta prihvatila kao zajedničke. Otuda je oblast kulture od državnog značaja, ma kako ga definisali, djelimično podržana u okviru Ministarstva civilnih poslova BiH s minornih tri miliona maraka. Ovaj grant za sufinansiranje institucija kulture u BiH, otvoren je za javni i nezavisni sektor.

Iz kabineta ministra civilnih poslova Bosne i Hercegovine Sredoja Novića kažu: “U Bosni i Hercegovini nema državnih institucija kulture, već je kultura, prema Ustavu, decentralizovana i u nadležnosti je entiteta. Ministarstvo civilnih poslova nije nadležno za finansiranje institucija kulture.”

Na nivou entiteta Republike Srpske vodi se centralizovana politika, gdje Ministarstvo prosvjete i kulture izdvaja zagarantovani budžet za sedam institucija kojima je vlada osnivač, a nezavisni sektor se prijavljuje na raspisane konkurse. Ove godine ukupni budžet je 10,4 miliona maraka. Od toga 10,1 milion ide na javne institucije, a 300.000 za nezavisne projekte. Nezavisni dodatno dobiju još 120.000 maraka od Ministarstva finansija.

Irena Soldat-Vujanović, pomoćnica ministra za resor kulture u Republici Srpskoj, kaže da je iznos za programske aktivnosti u kulturi praktično prepolovljen u odnosu na prošlu godinu, a u proteklih nekoliko godina ta sredstva su u stalnom padu.

U Federaciji, nijedna javna institucija nije u nadležnosti Federalnog ministarstva kulture i sporta, već su kantoni, kojih je deset, dužni iz svojih budžeta izdvojiti zagarantovana sredstva za javne institucije kulture kojima su osnivači. Federalno ministarstvo raspolaže sa 10 miliona maraka, što je, prema Salmiru Kaplanu, ministru kulture i sporta u Federaciji, nešto više nego prošle godine.

Ovaj novac izdvaja se za kulturne manifestacije, sanacije kulturnog naslijeđa, i za četiri fondacije – za film, scensku, muzičku i likovnu umjetnost, izdavaštvo i bibliotečku djelatnost.

Najveći dio novca u Federaciji za kulturu imaju kantoni, a od njih Kanton Sarajevo, sa devet općina, ima na raspolaganju oko 25 miliona maraka, što je manje za milion u odnosu na prošlu godinu. Najveći broj kulturnih aktera je u ovom kantonu, a Kanton Sarajevo je osnivač 14 institucija koje mora održati u životu. Svi ostali – nezavisni sektor, kao i sedam institucija koje imaju neriješen pravni status na nivou države – upiru oči također prema njemu.

Ovaj kanton finansira i manifestacije, poput Sarajevske zime, Sarajevskog filmskog festivala i neke druge.

Novoizabrani ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Ivica Šarić, koji se već jednom okušao u ovom poslu, od 2002. do 2006, kaže da u toku godine ovaj budžet podrži i oko 300 nezavisnih projekata.

U ovom trenutku, nijedna institucija u Federaciji ne raspolaže kompletnim podacima koliko koji kanton odvaja za kulturu, a takve informacije nema ni za izdvajanja lokalne samouprave.

*Istraživanje "Nagraditi najbolje" deo je produkcije projekta “Balkanska inicijativa za saradnju, razmenu i razvoj kulture” (BICCED), koji realizuje BIRN. SEEcult.org je jedan od partnera projekta koji finansira Švajcarski program za kulturu na Zapadnom Balkanu - SCP.