• Search form

05.07.2012 | 23:34

Groteskna dojenčad revolucije

Groteskna dojenčad revolucije

CRITICIZE THIS! Neo N.O.B. Ivan Fijolić, Lauba, Zagreb, 1-26.5.2012.

Piše: Bojan Krištofić

Pri deklarativnom obilježavanju nekoliko preživjelih domaćih antifašističkih spomen-dana, najtiražniji mediji i organi vlasti gotovo nikad ne spominju slijedeću činjenicu: u vihoru rata i pretvorbe, na području Hrvatske nemilosrdno je devastirano čak 2.965 spomenika Narodno-oslobodilačkoj borbi, što ručno, a što eksplozivom, a politička volja da se "nepoznate" vandale primjereno kazni nije postojala tada, ranih devedesetih, a uglavnom ne postoji ni danas. Tek su neka od tih uništenih djela restaurirana, a među njima i jedno od neupitnih remek-djela domaćeg poratnog kiparstva – Augustinčićev monumentalni spomenik maršalu Titu u njegovom rodnom mjestu Kumrovcu. Ovo djelo, nastalo u kratkotrajnoj fazi rigidnog jugoslavenskog socijalističkog realizma (od 1945. do 1949.), koje jenjava raskidom prisnih odnosa sa SSSR-om, odavno je nadišlo stilske zapreke državotvorne umjetnosti, te je zadržalo neosporan estetski legitimitet. Neslavna sudbina spomenika nakon raspada bivše države jedna je od onih tragikomičnih metafora što sukus raspada Jugoslavije simbolički zaokružuju. Gledano u cjelini, svi antifašistički spomenici različitih stilskih obilježja (od socijalističkog realizma do modernističke apstrakcije) u posljednjih dvadeset godina političkim nomenklaturama predstavljaju smetnju, u najboljem slučaju nužno zlo, fosile pokopanih vremena za koje se vežu čarke i nemiri, prepucavanja i izljevi mržnje, a katkad i fizičko nasilje. Nasilju nad vrijednom kulturnom baštinom, dakako, malo tko se beskompromisno protivi.

Ipak, tu i tamo i ta zataškana tema pojavi se na dnevnom redu. Ovaj put o tome je progovorio kipar Ivan Fijolić (rođen 1976.) djelima prikazanima na izložbi "Neo N.O.B." u zagrebačkoj "kući za ljude i umjetnost" Lauba, održanoj od 1. do 26. svibnja.

Fijolić se proslavio prije gotovo deset godina izradom spomenika Bruceu Leeju u razjedinjenom Mostaru, kojeg je ubrzo zadesila slična sudbina kao i antifašističke spomenike – skinute su mu nunčake, a potom je netragom nestao, da bi nakon nekoliko dana bio pronađen u blatu, oštećen i pobijeđen. Nažalost, jedino što je Fijolić postigao jest precizna dijagnoza poratnog psihološkog stanja pojedinca, komu ideologija više ne dopušta da trezveno rasuđuje ni o najbenignijim, najprostodušnijim fenomenima.

Boris Dežulović u tekstu "Poznati počinitelj" tvrdi kako bi se spomenik Bruceu Leeju izvrsno uklopio u koncept izložbe "Neo N.O.B." – on bi predstavljao autentično Fijolićevo post-moderno viđenje narodnog heroja izraslo podjednako iz mitologije masovne kulture, te estetskog i tematskog naslijeđa socijalističkog realizma. No, premda Brucea u Laubi nije bilo, Fijolić je u izloženim skulpturama nastojao spojiti te dvije prividne suprotnosti – jer, što su drugo prije raspada Jugoslavije bili narodni heroji, ako ne akcijske superzvijezde socijalističkog panteona?

Međutim, Fijolić njihovu povijesnu ulogu ne želi ironizirati pop-kulturnom glazurom – dapače, on njihov revolucionarni, patetični gard teži revitalizirati transformacijom rodnih i socijalnih uloga. Tako njegova interpretacija klasičnog Augustinčićevog spomenika Titu, kome je povijesno otrgnuta zabrinuta glava, nosi glavu Jovanke Broz, čime se pozdravlja druga Fijolićeva skulptura – uspravna Venera iz Willendorfa s herojski podignutim rukama, što bi trebao biti arhetipski iskaz očajničkog revolta u bespućima povijesne zbiljnosti. Može se reći kako Fijolić time razvija vlastitu mitologiju narodno-oslobodilačke borbe prilagođenu suvremenim prilikama, oživljavajući pri tome i ono što je minulo. Ujedinjenjem ženskog i muškog revolucionarnog identiteta, to jest likova stasite partizanke i partizana, on simbolički porađa novu generaciju buntovnika, koju posljednjih godina vidimo svuda oko nas, pa i na ulicama hrvatskih gradova – riječ je o poniženim i uvrijeđenim studentima, radnicima, intelektualcima…

No, premda se ne ruga anti-fašističkim vrijednostima, Fijolić ih promatra sa zamjetnom dozom melankolije. Groteksna skulptura Baby Boom, predimenzionirano dojenče revolucije, također u položaju borbenog grča, kao da se uzaludno napreže u nadi za boljom sutrašnjicom, bez trunke dječje nevinosti koja bi trebala biti temelj njegove opstojnosti. Ono promatra svoje idole smještene preko puta – nacerena Tri kralja, mehaničke blizance sastavljene od Elvisovih nogu i bokova, te torza Stallonea i Schwarzeneggera. S tim kršnim momcima ni jedna bitka ne može biti izgubljena. A opet, tehnika plitkog reljefa otkriva da su njihovi napuhani mišići šuplji poput spužvi, a njihova nacerena lica doprinose tragikomičnom efektu, razgolitivši besmisao politike nasilja, ukazujući na glupost revolucionarnog mačo prenemaganja. Antifašističke vrijednosti kompromitirane su samom revolucionarnom praksom, a potom su u pretvorbi njihovi spomenici simbolički uškopljeni. Razvijajući ovu misao, gradeći suptilan narativni slijed, Fijolić dolazi do završne metafore svoje interpretacije revolucije, koju su prošli tumači izložbe "Neo N.O.B." mahom preskočili – ready-made olupine automobila Yugo 45. Preokrenut bočno na podu Laube, "jugić" više nije prijevozno sredstvo, već samo tužni, pa i ružni otpadak jednog propalog političkog projekta, bivše države pretijesne za sve svoje bijesne stanovnike. Nekad jedan od simbola jugoslavenskog industrijskog napretka, dostupan gotovo svima, taj kultni automobil danas je spomenik svemu što je došlo nakon N.O.B.-a, a zatim nepovratno prošlo, pa je stoga pogled na njega razvaljenog u galeriji jednako neugodan kao i prizor uništenog Augustinčićevog spomenika. Danas dojenčad revolucije vozi neke druge automobile – skuplje, bolje, ljepše, brže… Tko nam jamči da i ti auti neće jednoga dana biti banalan podsjetnik na svijet koji se neminovno urušio? Zbog toga, Fijolićeva izložba istodobno je protest protiv relativizacije antifašizma i mistificiranja N.O.B.-a, ali i upozorenje na ono u što bi se neka buduća revolucija mogla pretvoriti – u groblje beživotnih otpadaka post-industrijskog društva.

Tekst je nastao u sklopu projekta Criticize This! koji organizuju Kulturtreger i Kurziv iz Hrvatske, SEEcult.org i Beton iz Srbije, te Plima iz Crne Gore. Projekat se realizuje u sklopu programa "Kultura 2007-2013" Evropske komisije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost organizatora projekta Criticize This! i ni na koji način se ne može smatrati da odražava gledišta Evropske unije.

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i