• Search form

21.12.2018 | 23:32

Kako do prodora srpske književnosti u svetu?

Kako do prodora srpske književnosti u svetu?

Savremena srpska književnost, koja je gotovo neprepoznatljiva na svetskom nivou, mogla bi dugoročno da napravi izvestan prodor jedino planskom i kontinuiranom sistemskom podrškom unapređenju uslova u celokupnom lancu produkcije, uključujući prevođenje i učešće na međunarodnim manifestacijama, zaključeno je 21. decembra na panelu u Kulturnom centru Beograda, održanom u organizaciji Saveta za kreativne industrije.

Dramska autorka i profesorka Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu Biljana Srbljanović, članica Saveta za kreativne industrije, prof. dr Aleksandar Jerkov, direktor Univerzitetske biblioteke “Svetozar Marković”, osnivač i direktor izdavačke kuće Klio Zoran Hamović i književnik i ilustrator Uroš Petrović, izneli su u razgovoru u galeriji Artget, koji je moderirao novinar i pisac Branko Rosić, različite ideje o načinima na koji je moguće unaprediti predstavljanje savremene srpske književne scene na međunarodnom nivou, složivši se da u tom pogledu postoje mnogobrojni izazovi.

Među preprekama je i to što je reč o književnosti tzv. malog jezika, i to iz male zemlje slabe ekonomije, i to prilično lošeg imidža u svetu, koja bi shodno tome morala da uloži znatno veći napor da bi skrenula pažnju na vrhunske autore i na taj način postepeno menjala i sliku o samoj sebi. U situaciji klada i zemlje koje mogu služiti kao primer u predstavljanju domaćih pisaca smanjuju ulaganja, poput Kanade, u diskusiji su kao prepreke navedeni i različiti problemi na institucionalnom nivou, uključujući diskontinuitet, nestručan kadar, često postavljan iz stranačkih interesa, zanemarivanje pozitivnih tekovina bivše vlasti, nebriga o prevodiocima sa srpskog na velike strane jezike, neiskorišćavanje potencijala lektorata…

Savet za kreativne industrije pri kabinetu premijerke Ane Brnabić mogao bi, kako je rečeno, da posluži kao platforma za unapređenje institucionalnih mehanizama za sistemsko jačanje vidljivosti i uticaja srpske književne produkcije u svetu, odnosno stvaranjem uslova za veće pojedinačne uspehe različitih autora podizanjem celokupne strukture u oblasti književnosti na viši nivo.

Biljana Srbljanović je, na osnovu sopstvenog iskustva dramskog autora, rekla da su prevodi i izdanja incidentni i da bi stoga trebalo videti šta može da se sistemski unapredi u tom pogledu, jer je to vrsta književnosti koja ide preko izvođačkih umetnosti – prvo se zainteresuje pozorište za neki komad i autora, a onda i izdavači. “Nekim direktnim kontaktom, slučajnošću, krene jedna, pa druga stvar… S druge strane, nebrojeno puta dobijala sam mejlove i pisma od raznih izdavača koji su tražili kontakte sa dramskim autorima ovde - od Gorana Markovića, pa do mojih studenata. Sigurno se bavim izdanjima i prevođenjima najmanje dva – tri naša autora godišnje”, rekla je ona, dodajući da joj država “nikada nije ništa pomogla”.

Prema njenim rečima, potrebno je par koraka da se ta situacija prevaziđe.

“Dovoljno je da imate nekoga da tačno locira jednog ili dva izdavača dramske književnosti. Na primer, u Francuskoj ima jedan veliki izdavač. Dovoljno je da postoji organizovan kontakt ili ako ništa drugo mogućnost povezivanja - da ne ide privatnim linijama. I to se vrlo jednostavno napravi, a zove se kreativna industrija – to grozno ime”, rekla je Biljana Srbljanović, navodeći da to jeste delatnost koja donosi izvestan profit i autoru, i prevodiocu, i izdavaču, ali nije primarna. Potrebno je, kako je dodala, organizovati ceo taj proces tako da se zna gde je tržište koje je dobro za literaturu iz Srbije. “To je uvek nemačko govorno područje, jer naše pozorište je praktično ogledalo njihovog sistema, a onda preko njih i cela Skandinavija, ako se zna da skandinavske zemlje prave repertoar godinu dana posle Nemačke – isti taj. Onda se zna i da će izdavači i agenti takođe da traže šta se ovde događa. To jeste kreativna indistrija, ali mislim da može da bude od opšteg značaja”, rekla je Biljana Srbljanović.

Prema njenim rečima, potrebna je stoga platforma na koju bi autori autori mogli da se oslone u pogledu informacija, kontakata, pronalaženja prevodilaca, promocije… Posebno je istakla potrebu motivisanja nove generacije pisaca da se ne bi ostalo i dalje samo na Ivi Andriću i Danilu Kišu.

Ocenila je i da je, između ostalog, potrebno dovesti poznate svetske prevodioce koji bi držali radionice i pokazali da to nije amaterski posao.

“Problem je i to što kod nas književnost nije popularna. Kada kažem spisateljica to je kao da si rekao seksualna radnica… Postoji neki odijum”, rekla je ona.

Zoran Hamović ocenio je da je najpre potrebno analizirati šta su drugi uradili, a naveo je primere Grčke, Kanade i Francuske. Grčka je, kako je podsetio, imala više od dve decenije Centar za knjigu sa 35 zaposlenih, uložila je veliki novac i trud, a kada je izbila kriza, ta institucija je ugašena. Kanada je pozitivan primer ulaganja u prevođenje svoje literature, a u prednosti je zbog toga što je reč o književnosti na dva velika jezika – engleskom i francuskom. Francuska takođe već decenijama ima poseban centar za knjigu, ali i ona je počela da štedi, što su posebno “opominjuće stvari” za malu zemlju sa malom ekonomijom, kakva je Srbija.

Posebno ističući važnost institucionalnog iskustva, Hamović je rekao da upravo nedostaje institucionalno pamćenje. “Imamo cilj, pisce, ali pitanje je ko će to da uradi… Nemamo stručne ljude u nadležnim instancama, uključujući onu krajnju – Ministarstvo kulture”, rekao je Hamović, dodajući da je to posledica stranačkog postavljanja ljudi koji ne znaju da rade, pa ne čudi što “nedostaju knjige (na Sajmu) u Iranu, fali nam štand ovde, fali štand onde...”

Ističući da svaki segment u procesu stvaranja i plasiranja književnosti mora da bude podržan, Hamović je posebno istakao značaj prevodilaca sa srpskog jezika koji žive u stranim zemljama, a mnogi su već u godinama, dok mladi nisu zainteresovani. Kao drugi važan segment, naveo je učešće na međunarodnim sajmovima i drugim skupovima, koje zahteva celogodišnju pripremu, komunikaciju sa različitim akterima i planiranje nastupa.

“Čitav niz elemenata potreban je da bi se stvorio kontinuitet i napredak u nastupu svih zajedno… Mi smo u manjku podrške svakom od tih elemanata u nizu”, rekao je Hamović, koji je od 2003. do 2007. godine bio umetnički direktor Beogradskog sajma knjiga, a u dva navrata i specijalni  savetnik ministra kulture (2001-2003; 2008-2011).

Prema njegovom mišljenju, nije neophodno da Srbija ima poseban centar za knjigu, već bi međunarodno predstavljanje bilo moguće organizovati kroz Privrednu komoru, ali je potrebno imati u tome kontinuitet, a “ne svake godine da to neko drugi radi bez ikakvog iskustva i po običaju u pet do 12”.

Kao posledicu diskontinuiteta kulturne politike u toj oblasti, Hamović je naveo neslavnu sudbinu Kuće za pisce u Tršiću. “Došla je ekipa pod drugom mentalnom vlašću i uklonjeni su svi tragovi njenog postojanja”, rekao je on, dodajući da je slično prošla i Kuća za prevodioce koja je svojevremeno otvorena u Sremskim Karlovcima, a sada je tu konzulat.

I Aleksandar Jerkov je kao najveću grešku naveo nepostojanje kontinuiteta, ocenjujući da je to potrebno čak i ako se greši. “Čak i ako grešite, budite uporni u tome što grešite, jer ćete shvatiti na kraju, pa ćete eliminisati tu glupost”, rekao je Jerkov, koji se zauzeo za strukturno rešavanje problema predstavljanja domaće književnosti u svetu, ističući značaj lektorata, podrške prevodiocima, unapređenja interesovanja strane javnosti za knjige domaćih pisaca…

“Mora se stvoriti interesovanje, a ne utrapiti knjigu koja nikome ne treba. Grci su gurali više nego što su mogli da izvezu. Dok su imali novca, to je izgledalo kao svemirski brod…”, rekao je Jerkov, navodeći kao pozitivan primer jevrejsku zajednicu koja “podiže standard neprimetno” i nikoga ne vuče za rukav, ali ima spremnu ponudu kada se za to ukaže prilika.

Navodeći kao poseban problem to što generalno za srpske pisce i kulturu ne postoji interesovanje, već “postoji samo za teroriste” iz Srbije, Jerkov je rekao da je stoga potreban takav pristup koji bi podrazumevao da se knjige domaćih autora plasiraju u značajne svetske biblioteke tako da to u njima ne izgleda čudno. To znači da vrhunski srpski pisci treba da se nađu među vrhunskim piscima uopšte, popularni među popularnim, a “treš da bude među njihovim trešom”.

Problem je, međutim, kako je dodao, i to što nema nijednog agenta koji bi vodio računa o srpskim piscima. U tom smislu bi pozitivan korak bio da se obezbedi da određeni agenti obrate pažnju na bar dva pisca godšsnje. “Onog trenutka kada se društveno-političko-istorijski položaj Srbije promeni, treba da imao spremnog pisca, a na tome mora da se radi”, rekao je Jerkov.

Kao uspešan primer sopstvenog zalaganja, naveden je pisac Zoran Živković, koji je komunikacijom sa ključnim akterima u oblasti izdavaštva širom sveta uspeo da obezbedi oko 110 izdanja svojih dela, prevedenih na četrdesetak jezika.

Uroš Petrović smatra da ne treba raditi samo na pripremi međunarodne promocije jednog odabranog autora, već da treba izabrati najmanje tri koji su se već dokazali. Ujedno, istakao je da je potrebna upornost i istrajnost samih autora, navodeći kao primer britansku autorku Džoanu Rouling, čiji je rukopis o Hariju Poteru svojevremeno odbilo 13 izdavačkih kuća.

Panel o srpskoj savremenoj književnosti u svetu, čiji su urednici Ljiljana Rogač Mijatović i Lazar Džamić, prvi je događaj kojim Savet za kreativne industrije postavlja u fokus svog budućeg rada temu književnog stvaralaštva, prevodilaštva i afirmacije domaćih autora, u cilju unapređenja sistemskih rešenja i podsticaja za izdavačku industriju.

Panel je organizovan u okviru platforme Srbija stvara (Serbia creates) koja je zamišljena kao nov način predstavljanja Srbije i afirmisanja kreativnosti, inovativnosti i originalnosti na osnovu kojih bi bila prepoznata u dogledno vreme u svetu. Platforma Srbja stvara deo je šire inicijative predsednice Vlade Srbije Ane Brnabić da, u neposrednoj saradnji sa kreativnim sektorom u celini, inicira mere za izmenu pravno-poslovnog i društvenog okruženja u cilju podrške razvoju postojećih i nastajanju novih inicijativa u oblastima inovacija, kreativnih industrija i umetničkog stvaralaštva.

U okviru platforme Srbija stvara, nedavno je održan i panel posvećen novom pozicioniranju srpske savremene umetnosti u svetu, a diskusija je bila fokusirana na iskustva privatnih galerija koje smatraju da bi država trebalo da im finansijski pomogne u predstavljanju domaćih umetnika na sajmovima umetnosti u inostranstvu.

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i