• Search form

14.01.2009 | 15:47

Kritički i o nagradi Trifunović

Svečana dodela nagrade “Lazar Trifunović” za najbolju kritiku savremene vizuelne i likovne umetnosti u 2008. godini, koju je dobio Dejan Sretenović, protekla je i u svojevrsnoj kritici dosadašnje prakse dodele tog priznanja, uz ocene da su potrebne izvesne promene.

Sretenović je prvi dobitnik nagrade “Lazar Trifunović” za tekst koji nije objavljen u štampanim medijima, već emitovan na Trećem programu Radio Beograda, kome je i posvetio to priznanje.

Kritički i o nagradi Trifunović

Svečana dodela nagrade “Lazar Trifunović” za najbolju kritiku savremene vizuelne i likovne umetnosti u 2008. godini, koju je dobio Dejan Sretenović, protekla je i u svojevrsnoj kritici dosadašnje prakse dodele tog priznanja, uz ocene da su potrebne izvesne promene.

Sretenović je prvi dobitnik nagrade “Lazar Trifunović” za tekst koji nije objavljen u štampanim medijima, već emitovan na Trećem programu Radio Beograda, kome je i posvetio to priznanje.

Na svečanosti u Galeriji Artget Kulturnog centra Beograda (KCB), na kojoj je dodeljena i godišnja nagrada Društva istoričara umetnosti Srbije (DIUS) za najbolju autorsku izložbu, Sretenović je podsetio da je i sam pre šest-sedam godina bio član žirija za dodelu nagrade “Lazar Trifunović”, kada je i proširen opseg da se ne uzimaju u obzir samo tekstovi objavljeni u štampanim, već i u drugim medijima.

Navodeći da je prvi dobitnik nagrade za tekst koji je slušan, a ne čitan, Sretenović je rekao da je posebno značajno što je emitovan na Trećem programu Radio Beograda, koji je bio i ostao važan u njegovom profesionalnom i intelektualnom obrazovanju. Dodao je i da je na toj stanici, između ostalog, slušao i Džona Kejdža (John Cage) i Karlhajnca Stokhauzena (Karlheinz Stockhausen).

“Iako smatram da je nagrada godinama izgubila kredibilitet, ali ovo nije mesto da se o tome govori i drago mi je zbog nagrade koju posvećujem redakciji Trećeg programa Radio Beograda”, rekao je Sretenović, koji je kustos Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, a nagrađen je za tekst emitovan u dva nastavka 23. i 24. marta, u okviru ciklusa “Kriza originalnog i savremena umetnost”.

Sretenović je kasnije izjavio za SEEcult.org da smatra da se nagrada “Lazar Trifunović” prečesto dodeljuje u “zemlji u kojoj ima malo ozbiljnih i kvalitetnih kritičkih tekstova”.

Njegov predlog je da dodela bude na dve - tri godine, a ne godišnje, dodajući da je i “malo ljudi koji mogu da presuđuju o kvalitetu”, kao i da je “politika nekih žirija diskreditovala nagradu”.

“Mnoge moje kolege su nagradu zaslužile, ali ima i onih koji nisu”, rekao je Sretenović, kome je nagradu uručila predsednica ovogodišnjeg žirija Milanka Todić.

I direktorka Remonta, kustoskinja i istoričarka umetnosti Darka Radosavljević, koja je uručila nagradu DIUS, ocenila je da je “vreme da se sledeći žiri pozabavi neklim novim kriterijumima za nagradu ‘Lazar Trifunović’”.

Nagradu DIUS za najbolju autorsku izložbu u 2008. godini dobile su ravnopravno Aleksandra Estela Bjelica Mladenović i Simona Ćupić.

Nagradu “Lazar Trifunović”, koja se tradicionalno uručuje na rođendan tog poznatog istoričara umetnosti, dodelila je Komisija koju su činili Milanka Todić (predsednica), Slobodan Ristić i Radonja Leposavić.

Prema navodima Komisije, “uzbudljiva i učena interpretacija aktuelne umetnosti ponovnog odigravanja Dejana Sretenovića donosi ne samo analitički uvid u različita teorijska polazišta fokusirana na vizuelnu interpretaciju prošlosti nego i dosledno izvedeno kritičko sagledavanje aktuelnih umetničkih inscenacija”.

“Počev od slavnog ‘Juriša na zimski dvorac’ (1920), odigravanje prošlosti u sadašnjosti, otvorilo je niz novih čitanja multimedijalne reprezentacije istorije, od avangardnog i TV filma i istorijskog slikarstva do performansa.

Nagrađeni rad upečatljivo govori o umetnosti kao medijatoru između realnosti i memorije, o ukidanju distance između apstraktnog znanja i ličnog iskustva, između onda i sada”, navela je Komisija.

Prošle godine nagradu “Lazar Trifunović” za najbolju likovnu kritiku dobila je beogradska nezavisna kustoškinja Maja Ćirić, za tekst u katalogu izložbe “Reset” Mrđana Bajića u paviljonu Srbije na 52. Bijenalu u Veneciji.

Među dosadašnjim dobitnicima su i Milanka Todić, Zoran Gavrić, Darka Radosavljević, Mileta Prodanović, Ljiljana Ćinkul, Lidija Merenik, Branislav Dimitrijević, Jasmina Čubrilo, Stevan Vuković, Bojana Pejić, Jovan Despotović, Dragica Vukadinović, Branislava Anđelković i Svetlana Racanović.

KCB tradicionalno započinje novu likovnu sezonu izložbom “Kritičari su izabrali”, koju osmišljavaju dobitnici nagrade “Lazar Trifunović”, a od 12. januara, u izboru Gavrića, u Likovnoj galeriji predstavio se Radovan Kragulj - radovima koje je stvarao poslednjih 30-ak godina, koliko živi na relaciji London - Vels - Pariz.

Uporedo sa dodelom nagrade “Lazar Trifunović”, tradicionalno se dodeljuje i priznanje DIUS, koje je kustoškinja KCB-a Aleksandra Estela Bjelica Mladenović dobila za izložbu “Razotkrivanje / podvučeno sećanje” KCB-a, koja je predstavljena francuskoj publici u Muzeju moderne umetnosti u Sent Etjenu, dok je Simona Čupić ravnopravno nagrađena za izložbu “Teme i ideje modernog / srpsko slikarstvo 1900-1941”, koja predstavlja novu postavku umetnosti 20. veka u Galeriji Matice srpske u Novom Sadu.

Žiri je konstatovao da su te dve izložbe na najbolji teorijski i stručni način problematizovale i predstavile savremenu i istorijsku likovnu baštinu u Srbiji, a u obrazloženju je ukazao na stagnaciju, pa i opadanje produkcije autorskih izložbi i projekata, ocenjujući da je takvo stanje posledica činjenice da su dva vodeća muzeja u Beogradu (MSU i Narodni) zatvorena.

Konstatovano je da je smanjena aktivnost i odraz realne materijalne situacije u kojoj se nalazi struka, a nagrada je i dodeljena uzimajući u obzir sve te okolnosti.

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i