Ljosa: Kultura nestaje

Slavni peruanski pisac i nobelovac Mario Vargas Ljosa, koji boravi tokom vikenda u Crnoj Gori, uoči posete Srbiji, izjavio je da kultura savremenog društva “nastoji da bude zabava”, čime postaje “površna predstava”.

“Danas imamo umetnike koji nisu umetnici, već su pajaci. Kultura danas postaje jedna predstava, jedna površna predstava koja se ne dešava samo u razvijenom svetu, već i u manje razvijenim zemljama. Postoji jedno opšte pravilo da kultura više nije niti autentična, niti duboka. U mnogim delovima sveta kažemo da je kultura nestala, da je više nemamo”, rekao je Ljosa u Gradskoj knjižari u Podgorici, na početku trodnevnog gostovanja u Crnoj Gori, u organizaciji izdavačke kuće Nova knjiga.

Ljosa se susreo i sa čitaocima u Gradskoj knjižari, kao i sa ministrom kulture Crne Gore Pavlom Goranovićem, a 20. juna počasni je gost 29. festivala Grad teatar u Budvi, dok će njegovo stvaralaštvo biti tema simpozijuma 21. juna u Bečićima. Potom će, u organizaciji Lagune, gostovati 22. juna u Novom Sadu, a dan kasnije u Beogradu.

Početak boravka u Crnoj Gori Ljosa je iskoristio za susret sa čitaocima, kojima je u Gradskoj knjižari potpisivao i svoje nove romane “Pantaleon i posjetiteljke” i “Pohvala pomajci”, u izdanju Nove knjige.

U čast Ljose, ministar kulture Pavle Goranović priredio je svečani prijem u Vili Gorica, a boravak slavnog pisca opisao je prvorazredni kulturni događaj u Crnoj Gori. Goranović je istakao i da je Crna Gora prepoznatljiva u svetu po nekadašnjim piscima i vladarima, ali i po novoj generaciji koja usvaja univerzalna književna iskustva, kakvo je i latinoameričko, saopštilo je Ministarstvo kulture.

Ljosa je 20. juna učestvovao na konferenciji za novinare 29. Grada teatra, uz direktora tog budvanskog festivala Blaža Radomana i direktora Nove knjige Predraga Uljarevića, a iste večeri otvoriće treći Mediteranski salon knjige u Budvi. Time svečano počinje i 29. Grad teatar, na kojem Ljosa ima književno veče.

Prema rečima Ljose, važno je što je Grad teatar proširio program i na Mediteranski salon knjige, jer time u programskom smislu zatvara krug, budući da je knjiga u osnovi svake umetnosti.

     Ljosa i ministar Pavle Goranović

Ljosa je pre dve godine prihvatio poziv Nove knjige da gostuje u Crnoj Gori, a prema rečima direktora te izdavačke kuće Predraga Uljarevića, njegov dolazak je i početak jednog velikog projekta, koji Ljosa utemeljuje u saradnji sa izdavačkom kućom Nova knjiga.

Prilikom gostovanja u Gradskoj knjižari, Ljosa je podsetio da oduvek govori da je najvažnija stvar koja mu se desila u životu to što je naučio da čita.

“Imao sam samo pet godina, i nikada nisam zaboravio koliko me je obogatilo to što sam mogao da dešifrujem reči i da ih pretvorim u slike. Tako da poseta jednoj knjižari, koja je kuća snova, ima za mene poseban značaj”, naveo je slavni pisac, koji je čitaocima i kolegama u knjižari pričao i o tome kako piše svoja dela.

“Kada dođem na ideju nikada ne pišem odmah. Čekam, dok priča nadolazi, vreme kada će se knjiga sama napisati. Kada napišem prvu verziju, kojom nikada nisam zadovoljan, dolazi moj omiljeni deo – druga verzija. Ne volim toliko da pišem, koliko volim ponovo da pišem. Druga verzija se uvek znatno razlikuje od prve. Bude kraća, sažetija, čitkija. Treća i finalna verzija bude očišćenja svih viškova, kojima smo mi Latinoamerikanci generalno skloni. Na taj način su manje-više stvarane sve moje knjige”, naveo je Ljosa.

Iako svoje različite životne perspektive ne može da svede na jednu knjigu, Ljosa je priznao da je delo koje ga najbolje predstavlja i oko kojeg ga je najviše “bolela glava” roman “Rat za smak sveta”. U pisanje tog romana uložio je najviše svog vremena, prvi put je pisao delo na portugalskom jeziku, a s obzirom na to da se knjiga bavi pričom o dešavanjima u građanskom ratu u Brazilu krajem 19. veka, morao je dosta da istražuje.

Povodom Ljosinog gostovanja, Nova knjiga i festival Grad teatar potpisali su ugovor o zajedničkom izdanju knjige dramskih tekstova slavnog peruanskog pisca, u kojoj će se naći i drama “Priče o kugi” kojom je Ljosa početkom godine debitovao kao glumac. Nova knjiga je, inače, već sklopila ugovor o ekskluzivnom pravu za objavljivanje te knjige u Crnoj Gori.

Ljosa u predstavi “Priče o kugi”, koja je igrana donedavno u Španskom nacionalnom pozorištu u Madridu, tumači lik italijanskog plemića iz XIV veka.

Taj komad, za koji je inspiraciju našao u Bokačovom “Dekameronu”, predstavlja metaforu savremenog sveta kojim vlada epidemija terorizma.

Ljosa je rekao da nikada nije imao takvu tremu kao pred premijeru te predstave, koja je bila na repertoaru Španskog pozorišta u Madridu do početka marta.

Slavni pisac boravi u Crnoj Gori i 21. juna, kada će u hotelu “Splendid” u Bečićima biti održan simpozijum “Književni plamen Vargasa Ljose”, na kojem će učestvovati poznavaoci latinoameričke književnosti i njegovog stvaralaštva iz regiona (Aleksandar Jerkov, Dalibor Soldatić, Ksenija Vulović, Bojan Jović, Mirjana Sekulić, Jelica Veljović, Vladimir Gvozden, Bojana Kovačević Petrović, Tomislav Brlek, Anastasija Gjurcinova, Sanja Mihajlovik Kostadinovska, Sonja Tomović Šundić, Aleksandra Vuković i Goran Radonjić).

Nakon Crne Gore, Ljosa će 22. juna u 19 sati gostovati na sceni “Jovan Đorđević” Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu, gde će biti biće priređen “Razgovor s piscem”, uz učešće prof. dr Dalibora Soldatića, najvećeg stučnjaka za hispansku književnost u Srbiji.

Ljosi će tom prilikom, kako je najavila Laguna, biti dodeljena Specijalna nagrada za prozu “Milovan Vidaković” Međunarodnog festivala ProseFest.

Peruanski nobelovac 23. juna u 18 sati gostovace u knjižari Delfi u SKC-u u Beogradu, gde će potpisivati svoje knjige u izdanju Lagune.

Laguna je objavila 12 knjiga Ljose, počev od “Avantura nevaljale devojčice” 2008.

Usledili su romani "Pohvala pomajci", "Pantaleon i posetiteljke", "Povest o Majti", "Jarčeva fešta", "Grad i psi", "Razgovor u Katedrali", "Keltov san", "Zelena kuća", "Rat za smak sveta", "Diskretni heroj" i, prvi put na srpskom jeziku, memoari "Riba u vodi" u kojima prepoznatljivim stilom govori o ključnim fazama svog života.

Laguna je povodom gostovanja Ljose odobrila popust od 30 odsto za sve koji do 30. juna kupe tri ili više njegovih knjiga u svim knjižarama Delfi i Laguninom klubu čitalaca u Resavskoj 33.

Rođen 1936. godine u mestu Arekipa u Peruu, Ljosa je prvo delo, dramski komad "Inkino bekstvo", napisao u 16. godini, a prva knjiga koju je objavio bila je zbirka priča "Šefovi", za koju je dobio nagradu Leopoldo Alas.

Postao je poznat posle objavljivanja romana "Grad i psi", za koji je dobio Nagradu "Biblioteka Breve" izdavačke kuće Seiš Baral 1962. i Nagradu kritike 1963.

Njegov drugi roman "Zelena kuća", objavljen 1965, ovenčan je Nagradom kritike i Međunarodnom nagradom Romulo Galjegos. Usledila su dramska dela ("Gospođica iz Takne", "Kati i nilski konj", "Čunga", "Ludak s balkona" i "Lepe oči, ružne slike"), studije i eseji (kao "Neprekidna orgija", "Istina o lažama" i "Izazov nemogućeg"), sećanja ("Riba u vodi"), priče ("Štenad") i, pre svega, romani: "Razgovor u Katedrali", "Pantaleon i posetiteljke", "Tetka Hulija i piskaralo", "Rat za smak sveta", "Povest o Majti", "Ko je ubio Palomina Molera?", "Pripovedač", "Pohvala pomajci", "Lituma u Andima", "Raj na drugom ćošku", "Jarčeva fešta", "Avanture nevaljale devojčice", "Diskretni heroj".

Ljosa je dobitnik najznačajnijih književnih nagrada, među kojima su i Nagrada Servantes, nagrade Princa od Asturije, PEN/Nabokov i Nobelova nagrada za književnost (2010).

(SEEcult.org)