Mediji protiv demokratije?
Komercijalizacija interneta i kriza medija i novinarstva tema su konferencije “Mediji protiv demokratije?” koja će okupiti od 24. do 26. aprila u Zagrebu hrvatske i međunarodne stručnjake, medijske radnike, političke aktiviste i političke aktere, u organizaciji Multimedijalnog instituta (MaMa), Kurziva (Kulturpunkt) i Kulturtregera (Booksa).
Šta su uzroci krize štampanih, elektronskih i internet medija? Šta donosi budućnost rada u medijima? Kako će se nadzor na internetu odraziti na slobodu medija? Kakve promene predlaže najavljena medijska strategija? Kako mediji, uprkos krizi, mogu da ispune svoju demokratsku funkciju, doprinesu demokratskom učešću i socijalnoj jednakosti? Ta i druga goruća pitanja biće tema konferencije “Mediji protiv demokratije?”
Mediji i novinarstvo, kako podsećaju organizatori, prolaze kroz buran i bolan period restrukturisanja.
Tehnološke promene i ekonomska kriza izmakle su tlo pod nogama već poljuljanim štampanim i elektronskim medijima i njihovim poslovnim modelima. Novinarstvo izjedaju paralelni procesi dokidanja profesionalnih veština i ukidanja radnih mesta. Medijsko izveštavanje postaje sve uniformnije i svedeno na kolumne, agencijske vesti i prenošenje PR objava. Međutim, koreni tih procesa ekonomske racionalizacije nisu novijeg datuma. Iako se kao uzrok za urušavanje poslovnih modela tradicionalnih medija najčešće vidi internet, on je tek ubrzao temeljne probleme koji su nastajali koncentracijom medijskog vlasništva i komercijalizacijom medijskog sadržaja u decenijama pre pojave interneta.
Istovremeno, početno demokratsko obećanje interneta takođe gubi tlo pod nogama. Njegov uspeh pokazao se njegovim prokletstvom.
Iako je transformisao javnu i privatnu komunikaciju, poslovanje, svakodnevicu, odnosi globalne političke i ekonomske moći ostali su neizmenjeni. Kao što su nedavna otkrića masovnog nadzora nad građanima pokazala - sve što je internet učinio demokratskijim ujedno je učinio i izloženijim kontroli. Tržišni procesi komercijalizacije, koncentracije i monopolizacije, koji su kroz rane decenije gurnuli štampane i elektronske medije u spiralu krize, sada guraju internet u sličnu krizu, samo sada uvećanu mogućnostima tehnološkog nadzora nad komunikacijama.
Sve temeljitije ekonomsko preustrojavanje medija podriva njihovo demokratsko obećanje.
Konferencija "Mediji protiv demokratije?" želi da sagleda upravo taj kombinovani proces komercijalizacije interneta i krize medija i novinarstva.
Sa analitičke strane, toj će se problematici pristupiti kroz prizmu političke ekonomije, a s praktične strane kroz pitanja budućnosti organizacije i rada u medijima, te potrebne medijske reforme u Hrvatskoj.
Panel diskusije posvećene su hrvatskom medijskom prostoru, ekonomskim transformacijama globalnog interneta, kontroli nad info-prostorom i demokratskom deficitu društvenih medija, transformaciji tradicionalnih medija, budućnosti rada u medijima, budućnosti istraživačkog novinarstva…
U raspravi će, kako je najavljeno, učestvovati istaknuti domaći i međunarodni stručnjaci, medijski radnici i politički aktivisti i akteri, kao što su Des Freedman, Leopoldina Fortunati, Robert W. McChesney, Drago Hedl, Rüdiger Rossig, Milan Živković, Rasmus Fleischer, Marisol Sandoval, Marcell Mars, Sebastian Sevignani, Ladislav Tomičić, Brankica Petković, Nada Švob-Đokić, Helena Popović, Vesna Kesić, Slavica Lukić, Sebastian Mondial...
Multimedijalni Institut, Kurziv i Kulturtreger organizuju konferenciju u Gete institutu, uz pomoć Berliner Gazette, a u sklopu serije događaja "Media of Subjection, Media of Emancipation" koji su deo platforme Aesthetic Education Expanded - saradničkog projekta Berliner Gazette, Kontrapunkta, kuda.org, Multimedijalnog Instituta i Mute, a podržana je od programa Kultura 2007-2013 EU.
Više podataka o konferenciji moguće je naći na mad.mi2.hr, a program se nalazi i u Kalendaru Portala za kulturu jugoistočne Evrope SEEcult.org.
(SEEcult.org)
