• Search form

26.06.2018 | 20:43

Napuštanje bezbednog režima

Napuštanje bezbednog režima

Izložba transmedijskih istraživanja studenata Odseka za nove medije Fakulteta likovnih umetnosti (FLU) u Beogradu “Napuštanje bezbednog režima” biće otvorena 28. juna u Gete institutu u Beogradu, a obuhvata radove kojima su iskazani jasno profilisani stavovi spram današnjeg postmedijskog stanja, nastalog nakon digitalne revolucije (kao treće industrijske revolucije), kao i postkonceptualnog uslova savremene umetnosti koji, pored transmedijalnosti umetničkog iskazivanja, podrazumeva i to da se umetnička praksa oblikuje na diskurzivan način.

Zajedničke crte 20 radova 12 autora/ki, nastalih tokom školske 2017/2018. godine, jesu i problemski pristup i istraživački postupak koji je do njih doveo. Radovi studenata pritom nisu ni puki medijski eskperimenti, niti ilustracije teorijskih teza. Uglavnom su, kako je navedeno u najavi, vrlo jednostavni, duhoviti, komunikativni i shvatljivi na osnovu običnog svakodnevnog iskustva, koje ne podrazumeva poznavanje tokova savremene umetnosti, ali pritom na praktičan način otvaraju i mnoga pitanja o društvenom statusu i ulogama koje danas umetnici preuzimaju.

Radovi su praćeni tekstualnim eksplikacijama kojima su autori opisali način nastanka svakog pojedinačnog rada, njegovu tematsku osnovu, odnos prema mediju u kome je izveden, kao i kontekste na koje referiše i značenja koje ima za cilj da proizvede. U katalogu je svaki od tih testova postavljen u odnos spram eksplikacije istog rada koju je pisao neko drugi od koleginica i kolega iz grupe izlagača. Na taj način je svaki rad predstavljen kroz iniciranje dijaloga različitih interpretacija.

Radove izlažu: Anastasija Pavić, Anđelija Ranđelov, Aleksandrina Bošnjak, Irena Đukanović, Isidora Pejović, Jovana Radić, Kristina Janjić, Kristina Nikolić, Milica Bilanović, Pavle Banović, Petar Kovačević, Tamara Spalajković, Tijana Petrović i Vanja Žunić.

Kapital, Jovana Radić

Bez naziva, Tamara Spalajković

Velika evropska umetnost - Petar Kovačević

Zapadnoevropski zakoni - Kristina Janjić

Naziv izložbe “Napuštanje bezbednog režima” (Den abgesicherten Modus verlassen) inspirisan je upozorenjima koje je pre skoro tri decenije Fridrih Kitler, danas najcitiraniji nemački teoretičar medija, iznosio na račun učinaka novog “bezbednog režima” Majkrosoftovih kompjutera. Tada je malo ko bio svestan posledica tog preloma u razdvajanju korisničkog upotrebe tehnologije (za čiju zaštitu je taj režim i načinjen) od one koja je imala za cilj da je testira i unapređuje. Danas, kada već skoro svako novije vozilo vodi sistem kojim upravlja računar, veoma osetljiv na sve informacije koje stalno dobija putem senzora, nije preterano redak slučaj da se - kada one odstupaju od onih koje su u skladu sa standardima regularnog funkcionisanja vozila, on automatski prebaci u safe mode, kako se obično, neprevedenom složenicom, naziva bezbedni režim. Usled rada tog režima, motor gubi snagu i pod velikim je opterećenjem, i nužno je otići u servis. Sva se tehnologija - od mobilnih telefona do znatno kompleksnijih industrijskih sistema, koja radi na način izveden iz prvih eksperimenata sa mogućnostima 16-bitnog mikroprocesora Intel 8086 iz 1978. godine, stavlja pod isključivu ingerenciju licenciranih stručnjaka, dužnih da sve rade prema standardima. Eksperimentisanje se tada prepušta odeljenjima za razvoj i istraživanja velikih kompanija, a sve ostale upotrebe tehnologije treba da potpadnu pod korisničke.

Ali, logika medijske umetnosti, za koju su Kitlerove teorije postale jedan od važnih osnova, upravo to opovrgava. Da bi nastala dela koja imaju umetničke vrednosti nužno je napustiti korisnički status u primeni tehnologije i svaku vrstu sigurnosti “bezbednih režima”, pa makar to - metaforički rečeno, bili i režimi standardizovanog obrazovanja.

Convirgin, Aleksandrina Bošnjak

Glupa sam - Milica Bilanović

Štitna žlezda – Irena Đukanović

Zašto si prazan - Anđelija Ranđelov

1a, 1b, 1c - Kristina Nikolić

U okviru izložbe, za 4. jul najavljena je promocija kataloga i razgovor, a u fokusu će biti raznolikost i širina dijapazona medijskih i konceptualnih rešenja primenjenih u izloženim radovima, u kontekstu obrazovne matrice u okviru koje su nastali, kao i konkretnih izbora medija u procesu realizacije i načina na koji su putem njih tematizovane diskurzivne formacije koje uslovljavaju načine iskazivanja stavova u polju umetnosti.

Dr Zoran Todorović, vanredni profesor koji vodi predmet Transmedijska istraživanja, i dr Bojana Matejić, docentkinja koja vodi predmet Diskurzivne prakse umetnosti i medija, rekonstruisaće sa studentima koji učestvuju na izložbi procese nastanka radova i načine njihove rekontekstualizacije za potrebe te izložbe.

Pokrenuće se, kako je najavljeno, i tema kontekstualne specifičnosti izlaganja radova studenata u institucionalnim okvirima fakulteta, i prostoru koji je sastavni deo te institucije, u odnosu na njihovo izlaganje u prostoru i u okviru programa Gete instituta. Tokom razgovora biće prikazana i dokumentacija procesa rada u okviru Odseka za nove medije, uz prizore i nekih radova koji nisu prikazani na izložbi.

Kao uvodni materijal za razgovor će poslužiti video rad “Eksplicitni činoviTijane Petrović, nastao premontiranjem fragmenata specifičnih tipova video materijala nađenog u javnom opticaju.

Eksplicitni činovi - Tijana Petrović

Kopija - Anastasija Pavić

Osam - Pavle Banović

Mrtva priroda - Vanja Žunić

Moderator razgovora biće teoretičar umetnosti Stevan Vuković, koji je i koordinator projekta uz Zorana Todorovića, a uz profesore će učestvovati i veći deo autorki i autora zastupljenih na izložbi.

Izložba će biti otvorena do 13. jula.

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i