• Search form

20.03.2015 | 11:18

Put za Evropu: Sa ukusom soli

Put za Evropu: Sa ukusom soli

Izložba grupe savremenih umetnika iz Srbije biće otvorena 21. marta u Studiju Tomaseo u Trstu, u nastavku projekta "Put za Evropu" koji preispituje principe na osnovu kojih su razvijani lični i/ili kolektivni identiteti u proteklih sto godina od početka Prvog svetskog rata, a realizuje ga Kulturni centar Beograda prema koncepciji  kustoskinja Mie David i Zorane Đaković Miniti (Minniti).

Na izložbi učestvuju Uroš Đurić, Siniša Ilić, Vladimir Nikolić, Darinka Pop-Mitić i Dragoljub Raša Todosijević, a  otvara je poetski performans “Balada o pištolju koji sanja ljubavMarka Tomaša.

Prema navodima kustoskinja, teorije o poreklu i značenju latinskog izraza Cum grano salis ili Addito salis grano (sa zrnom soli) uključuju i onu u kojoj je zrno soli bilo jedan od važnijih sastojaka u receptu za pravljenje protivotrova (Plinije Stariji) i jednu koja tvrdi da je činilo lakšim gutanje samog otrova.

“Iako smo u proteklom veku prolazili kroz različite ratove, krug se nije zatvorio, jer posle života i smrti opet dolazi život. Gde smo pošli, tu smo došli i tako u krug. Sa Principom ili bez. Sa gorčinom ili ukusom soli posle”, navele su kustoskinje izložbe koju KCB organizuje u saradnji sa Trieste Contemporanea.

Postavka obuhvata radove koji su producirani upravo za tu priliku, u okviru projekta “Put za Evropu” koji se realizuje u okviru obeležavanja stogodišnjice od početka Prvog svetskog rada. Projekat je do sada rezultirao i izložbama u Beču, Subotici, Sarajevu, Zagrebu, Njujorku, Berlinu i Ljubljani.

     Raša Todosijević, Gott liebt die Serben, 2013.

Uzimajući u obzir da savremena istorija podrazumeva potrebu za stalnim preispitivanjem identitetskih okvira, principâ na osnovu kojih delamo ili ne, ključna pitanja projekta “Put za Evropu” bile su lične i zajedničke prošlosti o kojima je govoreno kroz radove odabranih umetnika na dosadašnjim “izložbenim stanicama”.

“U zavisnosti od stava prema prošlosti i načina na koji je uključujemo u sadašnjost i život, razlikuju se i ukusi posle. A dobro je poznato da različite soli pokazuju svih pet osnovnih ukusa. Između govora koji sve negira i onoga koji pokušava svašta da opravda, ostaje malo mesta za poverenje, razum i razumevanje. Sa ukusom soli govori o značenju, koje se ne shvata doslovno, već shvata i ono što je izrečeno između redova”, navele su kustoskinje, dodajući da, iako su kontradikcije između postojećih praksi i modernih projekata globalni fenomen, one ipak nemaju jednake razmere, niti iste posledice u svakoj sredini, posebno ne u onim “nedovršenim”, incidentnim, siromašnim, kakvom se Srbija smatra i jeste.

Pitajući se kako da mobilizujemo duhove koji su umorni od svega i rezignirani, nepoverljivi jedni prema drugima, kao i prema sebi samima, Mia David i Zorana Đaković Miniti pozvale su Rašu Todosijevića, Uroša Đurića, Vladimira Nikolića, Darinku Pop-Mitić, Sinišu Ilića i Marka Tomaša, da učestvuju u zajedničkom procesu razvoja koncepta, nastanka novih umetničkih radova i dubljem razvijanju poverenja.

     Uroš Đurić, Vade Retro Satanas! video-instalacija, 2015.

Uroš Đurić predstavlja video instalaciju “Vade Retro Satanas!” u kojoj se dvojica prijatelja, 50-godišnjaka, Musliman iz Sarajeva i Srbin iz Beograda, sastaju posle 31 godine na planini Sabotin iznad Gorice, gde su se prvi put susreli u martu 1984. kao 19-godišnji vojnici, pripadnici granične službe Jugoslovenske narodne armije i trajno sudbinski povezali deleći nekonformistički pogled na svet. U drastično izmenjenim istorijskim okolnostima, tokom kojih su u proteklim decenijama preživeli postupno rasulo socijalističkog poretka, stvaranje etnonacionalnih država od nekadašnjih federalnih jedinica zajedničke države, građanski rat, opsadu Sarajeva, embargo UN, izbeglištvo, mobilizaciju, etničko čišćenje, NATO bombardovanje, pljačkašku tranziciju, neoliberalni prekarijat i kompradorstvo, nalaze se ponovo u Ljubljani, započinjući dvodnevno putovanje ka nekadašnjoj granici zemlje koja više ne postoji, markirajući punktove tadašnjih tabua koji su izgubili svaki značaj usled promocije novouspostavljene, pseudouniverzalističke, neupitne društvene stvarnosti koja, kao i sve prethodne, teži ka utvrđivanju trajnog, konačnog poretka.

Siniša Ilić učestvuje serijom litografija “Osam pejzaža zagađenja i ropstva”.

     Siniša Ilić, Osam pejzaža zagađenja i ropstva Litografije, 2015.

“Ne mogu da budem siguran, ali kada pokušam da razmišljam o tome kakve sam slike gledao na zidovima i kakve posmatrao listajući knjige, rekao bih da su to bile grafike. U toj kući, bilo ih je puno, bile su na zidovima uramljene neprobojne šume, aktovi, a u knjigama su češće prikazivale oslobođenje, borbu ili rat. U nekim grafičkim izdanjima, za koja mi se čini da su ih zvali mape, bile su najrazličitije slike, apstrakcije, udaljena mesta, životinje; ne mogu da se setim da li su autori bili strani ili lokalni umetnici”, naveo je Ilić.

Vladimir Nikolić učestvuje video-instalacijom “Praubistvo” (2008), inspirisanom ubistvom jugoslovenskog kralja Aleksandra I Karađorđevića 9. oktobra 1934. godine u Marseju, koje je zabeleženo kamerom. Snimke tog ubistva na Zapadu je u to vreme distribuirao Universal Newsreels i predstavljene su kao najneverovatnije slike ikada napravljene. U kontekstu paradigme medijskog društva 20. veka (ono što kamera nije snimila, nije se ni dogodilo), ubistvo u Marseju može se shvatiti kao praubistvo, jer se radi o prvom ubistvu koje se odigralo pred okom medija.

     Vladimir Nikolić, Praubistvo, video-instalacija, 2008.

Dvokanalna video-instalacija “Pra-ubistvo” predstavlja rekonstrukciju slika tog događaja, ali ne i samog događaja. Nove slike napravljene su s istih pozicija na kojima su se nalazile kamere na dan atentata, a detaljna mapa s lokacijama kamera sastavljena je zahvaljujući činjenici da je deo ulice La Canebière gde se dogodilo ubistvo, ostao gotovo isti do danas. U novim slikama nema ubistva, vidi se samo svakodnevni, rutinski život ulice – beznačajne slike koje u prisustvu istorijskih ukazuju na nestanak događaja iz slika, odnosno na činjenicu da u medijskom društvu slike postaju značajnije od onoga što prikazuju.

Darinka Pop-Mitić učestvuje na izložbi novim radom “Životni ciklus jedne zvezde” koji prati promene u metodu i formi vizuelnih reprezentacija crvene zvezde, internacionalnih stega komunističkog pokreta u drugoj Jugoslaviji, sa posebnim osvrtom na Savez komunista i njegove simbole, u periodu od oslobođenja do implozije te zemlje na 14. vanrednom kongresu SKJ-a.

     Darinka Pop-Mitić, Životni ciklus jedne zvezde, 2015.

“Životni ciklusi zvezda danas su manje više poznati kosmolozima i astronomima. Zvezde se rađaju u velikim eksplozijama, većinom žive svoje istorijske živote kao srca planetarnih sistema i zatim, trošeći se u neverovatnim nuklearnim eksplozijama, polagano sagorevaju i postaju sve nestabilnije dok konačno ne implodiraju i postaju crne rupe, nakon jednog veličanstvenog događaja koji okupira noćno nebo – supernove. Međutim, postoje teorijski astrofizičari koji veruju da je crna rupa ne samo ostatak jedne nestale zvezde, već i prolaz koji nas može odvesti u neki drugi svet”, navela je Darinka Pop-Mitić.

Raša Todosijević učestvuje serijom radova (kolaži, štampa na papiru, slika na kartonu, tekstovi), a na otvaranju izložbe biće predstavljena i knjiga "Al gatto turco" sa njegovim odabranim kratkim pričama koje su prvi put prevedene na italijanski.

Izložba će biti otvorena u Studiju Tomaseo uz razgovor sa umetnicima, a biće je moguće obići do 23. aprila, kada će biti održano specijalno veče međunarodnog programa video umetnosti “Videospritz” posvećeno video produkciji iz Srbije.

Projekat “Put za Evropu” realizuje se uz podršku Ministarstva kulture i informisanja Srbije.

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i