• Search form

12.06.2012 | 22:29

Restitucija zaplenjenih umetnina malo verovatna

Restitucija zaplenjenih umetnina malo verovatna

Iako zakon sada dopušta Srbima da zahtevaju povraćaj imovine koju su zaplenili komunisti, njihove šanse da povrate neku od davno izgubljenih slika ostaju male.

Piše: Branislava Lovre

„Sve se promenilo preko noći davne 1949.“, seća se Maja Matić, penzionerka rođena u elitnom društvu bivše Kraljevine Jugoslavije.

„Posle rata smo sve izgubili“, dodaje ona. „Umesto sreće i radosti postali smo uplašeni. Sedamnaest nepoznatih ljudi se uselilo u našu kuću i oduzelo nam dom i od tog dana smo često bili gladni“, govori Maja Matić uz uzdah.

Danas ona živi od skromne penzije u adaptiranom podrumu porodične kuće koja je nekada bila okupljalište kraljevske svite.

Govoreći mirno, ali zamišljeno o svojim sumornim uspomenama, kaže da joj još uvek nedostaju stvari koje su joj oduzeli – obe porodične kuće i umetnička dela koja su ih nekada krasila: većim delom slike Uroša Predića, porodičnog prijatelja.

Imajući ovo na umu, neko bi mogao da pomisli da sada razmišlja da iskoristi novi zakon u Srbiji koji se odnosi na imovinu konfiskovanu nakon rata i traži njihov povraćaj.

Ali to nije slučaj. Uglavnom zbog toga što ne može da prikupi svu potrebnu dokumentaciju kako bi podnela zahtev za povraćaj izgubljenih slika, ona traži samo povraćaj kuća i stanova koji su oduzeti njenoj porodici.

Ne postoji način da dokaže da je zakoniti vlasnik izgubljenih slika koje bi „mogle biti ko zna gde“.

Čak i ako se predomisli i prikupi prateće dokumente niko ne garantuje da će slike biti vraćene.

Agencija za restituciju kaže da takvih dela možda danas ima u javnim institucijama, muzejima i drugim kulturnim institucijama.

Ako je tako, čak i da se vlasnici pojave, oni će samo moći da dobiju novčanu kompenzaciju umesto samih dela.

Odložena pravda

Kraj Drugog svetskog rata doneo je eru komunizma sovjetskog tipa u Jugoslaviju. Nove vlasti na čelu sa Josipom Brozom odbacile su monarhiju, zabranile alternativne političke partije i proglasile novo besklasno društvo. Počeli su da nameću svoju viziju socijalne pravde tako što su svu imovinu proglasili društvenom ili državnom.

Nakon što je režim konfiskovao svu imovinu i zemljište kraljevske porodice, privatna imovina običnih građana došla je na red.

Nakon pada komunizma, a naročito nakon pada režima Slobodana Miloševića 2000. godine, snovi o povraćaju izgubljene imovine postali su realistična ambicija za mnoge ljude.

Iako je restitucija još tada najavljena kao cilj, akcija je dobila na snazi tek nedavno.

Posle više od decenije diskusija, srpski parlament je konačno usvojio Zakon o povraćaju konfiskovane imovine i kompenzaciji 26. septembra 2011. Zakon je uspostavio Agenciju za restituciju, koja je preuzela nadležnost od bivše Direkcije za restituciju, osnovane 2006. sa zadatkom da izvrši povraćaj konfiskovane crkvene imovine.

Agencija je počela da radi u martu ove godine i od tada je počela da vraća zaplenjenu imovinu od onih koji mogu da dokažu svoje pravo na nju. Međutim, umetnička dela nisu pomenuta u ovom procesu.

Dokumenta obavezna

U međuvremenu, ljudi kao Maja Matić, koji su bili deca u vreme zaplene imaju samo daleka sećanja o ovim umetničkim delima, ili se sećaju porodičnih priča o njima.

„Nekada smo imali vredna umetnička dela, antikvitete... od kojih su veliki deo bili pokloni Uroša Predića koji je bio porodični prijatelj“, kaže Maja Matić koja sada ima 74 godine.

„Samo su mi dva portreta preostala, jedan portret moje majke, i jedan moga dede, koje je naslikao Predić, kao i jedna grafika koju nam je dao, iako je isprva namenio za manastir u Bečeju“.

Ona je izgubila nadu da će ikada više videti ostatak.

„Ja ne mogu da tražim ništa što je bilo zaplenjeno zato što nemam neophodnu dokumentaciju. Ja ne znam šta se dogodilo sa sertifikatima, i verujte mi, moji roditelji nisu mislili o tome u to vreme. Borili smo se za opstanak“, navodi ona.

Predsednik Udruženja građana Vojvodine za restituciju Nikola Tanurdžić daje pravne savete o pitanjima vezanim za povraćaj imovine.

On kaže da je proces prikupljanja dokumentacije najproblematičnije pitanje za ljude koji traže svoju imovinu.

„Da bi se dokazalo vlasništvo, potrebna je dokumentacija. Kada su svi počeli da govore o restituciji pre 20 godina, mi smo apelovali na ljude da počnu da prikupljaju dokumentaciju, ali neki od njih još ne razumeju da bez papira neće moći da zahtevaju ništa“, kaže Tanurdžić.

„Povraćaj umetničkih dela potpada pod restituciju pokretne imovine. Po zakonu, država će vratiti samo ona dela koja su zavedena u registru i tamo gde je moguće pratiti tok vlasništva“, dodaje advokat Marko Perović.

„Takvi registri postoje, ali bivši vlasnik koji nema dokaz neće moći da povrati imovinu, i njegov zahtev će biti odbijen“, objasnio je Perović.

„Zahtev za povraćajem imovine mora sadržati dokaz o zakonskom pravu bivšeg vlasnika, informacije o njegovom pravu na vlasništvo i dokaz da su on ili ona zakoniti naslednici“, dodao je Perović.

Jedna slika vraćena

Do sada samo jedna umetnička slika je bila vraćena prethodnom vlasniku. Ovo se desilo 2009. u prvom krugu restitucije koji se odnosio na imovinu crkava.
Parohija u Idvoru je tada povratila sliku koja je do tada bila u posedu lokalne zajednice.

Otac Petar Ilić rekao je Balkan Insajtu da je slika, takođe delo Uroša Predića, uzeta iz crkve tokom sedamdesetih.

„Portret umetnika Mihajla Pupina je darovan crkvi pre Drugog svetskog rata“, prisetio se Ilić.

Kada smo čuli da postoji mogućnost restitucije, pokušali smo da spremimo neophodnu dokumentaciju“, kaže Ilić.

On objašnjava da je sveštenstvo prikupilo sve neophodne papire iz pokrajinskog zavoda, dokazujući da je parohija Idvor zakoniti vlasnik portreta.

„Pošto smo uručili dokumente, pozvani smo na javnu raspravu sa advokatom, u opštini Kovačica i nakon što smo još jednom prošli kroz svu dokumentaciju, proces je bio okončan“, nastavio je Ilić.

„Savetovao bih svakoga da pokuša da povrati svoja dela sada, jer ako to ne učine, posle neće imati priliku“, dodao je on.

Nedostaju informacije

U međuvremenu, čak i se ako zahtevi koji sadrže potpunu dokumentaciju pojave, pitanje je da li će vlasnici moći da dobiju nazad svoja umetnička dela.

Teorijski, bivši vlasnici će dobiti kompenzaciju, tamo gde je moguće finansijsku, kroz državne obveznice.
One će imati ukupnu vrednost od 200 miliona dinara (oko 2 miliona evra), i biće izdate u tu svrhu do kraja 2014.

Ali, umetnička dela koja su sada sastavni deo kolekcija muzeja, galerija i sličnih institucija neće biti vraćena, upozorava agencija za restituciju. Veliki broj umetničkih dela nalaze se u Palati Srbija i Vladi Srbije.

Druge krase zgradu parlamenta i Narodnu banku.

Međutim, nema konkretnih informacija o tome da li građani mogu da traže neke od njih sa nadom da će ih i dobiti.

Vlasti kažu da mogu da odgovore na ovo pitanje tek ako i kada važeći zahtevi dospeju u Agenciju za restituciju.

„Agencija čuva podatke o umetničkim delima u državnom vlasništvu, ali ne znamo da li su neka od njih konfiskovana i tako prebačena u državno vlasništvo“, rekao je Nebojša Kešeljević Balkan Insajtu.

Čak i državna Direkcija za imovinu nema tačne podatke o tome koliko konfiskovanih umetničkih dela sada leže u vladinim prostorijama ili javnim institucijama.

„Pošto smo proučili registar prijavljene zaplenjene imovine, utvrđeno je da su 122 aplikacije sadržale umetnička dela uzeta od njihovih vlasnika nakon rata, ali bez ikakvih pojedinosti“, kaže Mirjana Ristić Veličković iz Direkcije.

Prema rečima Veličkovićeve, direkcija čeka da dobije dokumentaciju od Agencije za restituciju, i tada će analizirati da li su, i koja umetnička dela u objektima državne uprave.

Zahtevi za restituciju mogu biti podneti do marta 2014. Ako i posle ovog dvogodišnjeg perioda vlasnici ne podnesu dokumentaciju i zahtevaju restituciju, izgubiće sva prava na povraćaj njihe imovine.

Maja Matić neće da se zamara sa tim. „Davno sam se pomirila sa činjenicom da je naše kulturno blago nestalo. Ostale su samo uspomene“, kaže ona.

Tekst je deo produkcije projekta “Balkanska inicijativa za saradnju, razmenu i razvoj kulture (BICCED)”, koji realizuje BIRN. SEEcult.org je jedan od partnera projekta, koji finansira Švajcarski program za kulturu na Zapadnom Balkanu - SCP.

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i