Totalni portret grada - Gotovac i Koler u razgovoru s Rihterom
Izložba “Totalni portret grada. Tomislav Gotovac i Július Koller u razgovoru s Vjenceslavom Richterom” u Zagrebu prvo je javno predstavljanje Gotovca i Kolera, dve ličnosti društveno orijentisane umetnosti performansa, autora radikalnih i kompleksnih konceptualnih poruka, čija je umetnost i danas više nego aktuelna - kao svojevrsni odgovor na krizu demokratije u eri post-istine.
Oba su umetnika paralelno, počev od ranih 1960-ih, svaki u svojoj domovini - nekadašnjoj Jugoslaviji i nekadašnjoj Čehoslovačkoj, sistematski razvijali vlastite idiosinkratske programe zasnovane na društvenoj kritici i anti-institucionalnim stanovištima. U radu su uvek iznova nastojali da razbiju norme koje su pojedincima nametale propisane obrasce ponašanja, a koji su u to vreme smatrani sastavnim delovima normalnosti, saopštio je Muzej savremene umetnosti u Zagrebu povodom izložbe koja će biti otvorena od 28. septembra do 3. novembra u Zbirci Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter.
Susret dvojice umetnika selektivno je fokusiran na njihove intervencije u javnom prostoru i na teorije zavere prisutne u njihovim radovima.
Tomislav Gotovac, Slušanje radija, performans, Zagreb 1980. Fotograf: Mio Vesović. Kolekcija Sarah Gotovac / Ljubaznošću Instituta Tomislav Gotovac, Zagreb
Tomislav Gotovac, Čitanje novina, performans, Zagreb 1980. Fotograf: Mio Vesović. Kolekcija Sarah Gotovac / Ljubaznošću Instituta Tomislav Gotovac, Zagreb
Tomislav Gotovac, Telefoniranje, performans, Zagreb 1981. Kolekcija Sarah Gotovac / Ljubaznošću Instituta Tomislav Gotovac, Zagreb
Smešteni u prostor modernističke vile koju je projektovao Vjenceslav Rihter, jedan od ključnih arhitekata socijalističke Jugoslavije, radovi Gotovca i Kolera upuštaju se u razgovor ne samo međusobno, već i sa utopijama urbanizma kojima se Rihter sistematski bavio u svom radu.
Vjenceslav Richter, Tlocrt zigurata, Sinturbanizam, 1963-4, Arhiv Richter AVR-N09, MSU Zagreb, Foto: Martina Vidas Butorac
Vjenceslav Richter, Skica, Sinturbanizam 1963-4, Zbirka Richter F6196, MSU Zagreb, Foto: Martina Vidas Butorac
Vjenceslav Richter, Perspektivni prikaz Zigurata, Sinturbanizam, 1963-64, Arhiv Richter AVR-N08, MSU Zagreb. Foto: Martina Vidas Butorac
Rihter je bio član grupe EXAT 51 i autor jugoslovenskog paviljona na Expo 58 u Briselu. Sinturbanizam (sintezni urbanizam) je u celosti oblikovana utopijska vizija rešenja ekspanzije urbanih aglomeracija. Situacionizam Gotovca i Kolera odlikuju performansi vezani uz neposredan život grada koji su urbane sredine otvorile afektivnim gestovima slobode.
Iako su Gotovac i Koler koristili različita izražajna sredstva, njihove su metode bile analogne, te su obojica pomno promišljali politike reprezentacije i masovnih medija u eri sveta podeljenog po ideološkoj liniji na Istok i Zapad.
Julius Koller, U.F.O.
Gotovac je svoje ponavljajuće iskustvo gledanja filmova preneo u performans, pri čemu se koristio vlastitim telom kao sredstvom suočavanja s privatnim i javnim.
Koler je svoje performanse razvijao delovanjem unutar svog lingvističkog sistema U.F.O. kao reakcijom na društvenu pasivnost takozvanog razdoblja normalizacije koje je usledilo nakon okupacije Čehoslovačke (1970-1989), ističući sveprisutne sisteme nadzora i praćenja.
Zajednička ili praktički identična polazišna tačka dvojice umetnika je njihova provokativna fuzija protivurečja.
Tomislav Gotovac, Paranoia View Art, Plakat izložbe, Zagreb 1986. Kolekcija Sarah Gotovac / Ljubaznošću Instituta Tomislav Gotovac, Zagreb
Gotovac se fokusirao na avangardni strukturalni film i holivudsku kinematografiju, dok je Koler subvertirao akademizam modernog socijalističkog slikarstva korišćenjem nestručnih, amaterskih tehnika i otpadnih materijala.
Ostavština njihovih radova danas je relevantnija no ikad, pružajući odgovor na krizu demokratije u post-činjeničnoj eri. Oni joj nude protivtežu ukazujući na imaginativnu identifikaciju s gradom kao živim organizmom putem njegovog zaposedanja izmeštenim fantazijama. Ova izložba nastoji da promoviše umetnički dijalog na ovom području, te ponovno razmatranje polazišne tačke socijalističkog modernizma u našim zemljama.
Tomislav Gotovac, Paranoia View Art, performans, Zagreb 1984. Fotograf: Velizar Vesović, Kolekcija Sarah Gotovac / Ljubaznošću Instituta Tomislav Gotovac, Zagreb
Vjenceslav Rihter i njegova supruga Nada Kareš Rihter poklonili su umetnička dela i porodičnu kuću Gradu Zagrebu sa idejom širenja kulturnih sadržaja van središta grada i doprinosa nove dimenzije kulturnom horizontu Zagreba. Grad Zagreb je kasnih 1990-ih upravljanje Zbirkom Richter poverio Muzeju savremene umetnosti. U skladu s Rihterovim zamislima i vizijama, kuća i park skulptura postupno su pretvoreni u muzejski prostor. Zbirka Rihter postala je mesto održavanja svakodnevnih kulturnih događaja – izložbi, koncerata, predavanja, promocija knjiga i časopisa itd, te središnje mesto istraživanja arhitektonskog i umetničkog rada Vjenceslava Rihtera.
Izložbu su inicirali Institut Tomislav Gotovac iz Zagreba i Društvo Július Koller iz Bratislave, u saradnji sa Zbirkom Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter, te MSU Zagreb.
Kustos izložbe je Daniel Grúň (Društvo Július Koller), a saradnici Darko Šimičić (Institut Tomislav Gotovac) i Vesna Meštrić (MSU Zagreb).
*Naslovna fotografija: Tomislav Gotovac, Gledanje televizije, performans, Zagreb 1980. Fotograf: Mio Vesović, Kolekcija Sarah Gotovac / Ljubaznošću Instituta Tomislav Gotovac, Zagreb
(SEEcult.org)
