• Search form

26.11.2018 | 18:49

Žilnik o filmu nekad i sad

Žilnik o filmu nekad i sad

Reditelj Želimir Žilnik, dobitnik nagrade Festivala autorskog filma (FAF) za životno delo, koji na 24. FAF-u ima i premijeru svog novog dokumenatarno-igranog ostvarenja „Najlepša zemlja na svetu“, kaže da mu i posle pola veka karijere film prvenstveno znači “uzbudljiv susret sa ljudima”.

“To je taj momenat kad zajednički kreirate jedno parče života koje na ekranu diše. Kada uhvatite trenutak koji je autentičan. Razume se, sam proces rada na takvom filmu je komplikovan, traži užasno mnogo vremena, ali kad vidite da ste iz te neposredne situacije uspeli da napravite nešto što dobija šire, univerzalnije značenje, onda imate utisak da ste postigli jedan smisao, da ste tako prostor ekrana otvorili za neke teme, ljude i sudbine koji nisu već poznati, prisutni, a naročito nisu kao mejnstrim proglašeni kvalitetima”, rekao je Žilnik 26. novembra na konferenciji za novinare.

Žilnik je dodao da je takav i film „Najlepša zemlja na svetu“, koji je snimao u Beču sa migrantima koji traže azil. “Jedna od osnovnih karakteristika ovog filma je da na izvestan način podržava i plasira prostor za one ljude i za one teme kojih nema u mejnstrim medijima ni Austrije ni Nemačke ni Srbije. O tim ljudima se priča kao o kriminalcima, islamskim teroristima, kao o đubradi koju treba počistiti. A u filmu vidite da to nije baš tako. Onda osetite da ste te ljude malo podigli, ohrabrili”, izjavio je Žilnik, koji se u dugoj i plodnoj karijeri uglavnom bavio ljudima sa margine društva.

Njegov novi film ima hibridnu formu, a nastao je nakon više meseci istraživanja i razgovora sa ljudima u domovima za azilante u Austriji. Žilnik je na osnovu većeg broja stvarnih priča napisao scenario koji su zatim, za 30-ak snimajućih dana odigrali sami migranti - neki svoje, a neki tuđe storije, jer neki nisu želeli da se pojave u filmu kako ne bi ugrozili porodice koje su ostale negde u Avganistanu ili Iranu.

Žilnik je rekao da, za razliku od svog prethodnog filma, dokumentarca “Destinacija Srbistan”, sada nije želeo da predstavi ljude koji su u prolazu na putu za Evropsku uniju, nego one koji su stigli i koji su počeli da se uklapaju u novo društvo.

Glavni junak je dvadeset trogodišnji Bager, koji je na put iz Avganistana krenuo kao sedamnaestogodišnjak, iz porodice koju je rat rasturio. Nakon tri godine puta (kroz Iran, Tursku, Grčku i druge balkanske zemlje) stigao je u Austriju u velikom talasu 2015. Pokazao se kao hrabar, častan i inteligentan mladić. Savladao je nemački jezik, ima nekoliko vrednih i pametnih drugova. Oni su na putu „evropeizacije“, ali se iznenada pojavljuje Bagerov deda Hajdar, koji u Austriju stiže ilegalno i na kratko, preko Slovenije. Došao je da Bageru prenese poruku i ostavi zavet, da je na njemu da očuva ime i tradiciju porodice, jer su ostali muškarci izginuli. Pojava dede Hajdara dovodi do nedoumica, evociranja prošlosti, konflikata i novih lavirinata, iz kojih Bager i njegovi drugovi pronalaze izlaz.

Pozitivne utiske sa rada na ovom projektu, koji je koprodukcija Austrije, Slovenije, Srbije i Hrvatske, na konferenciji su predstavili i direktor fotografije Peter Resler i koproducentkinja Vanja Kranjac, sa TV Novi Sad.

Govoreći o promenama u oblasti filma tokom pola veka, od njegovog prvog dugometražnog igranog filma “Rani radovi”, koji je osvojio Zlatnog medveda u Berlinu, Žilnik je istakao da je “kinematografija dobila drugi položaj, drugačije mesto u spektru umetnosti, kulture i društva”.

“Kada smo mi počinjali bioskopi su bili puni. Često se kaže kako su ljudi tada hrlili da gledaju filmive, a previđa se da su filmovi za nas, pored umetnosti, značili i prozor u svet. Nismo gledali samo umetnički kvalitet i rediteljsku visprenost, na primer, jednog Godara u “Do poslednjeg daha”. Mi smo išli u bioskop i da vidimo Pariz, kakvi su bulevari, kakvi se autombili voze, šta ljudi tamo piju, kako puše, da u filmu “Živeti svoj život” vidimo kako prostitutke stoje na ulici, što je kod nas bila tabu tema”, rekao je Žilnik, dodajući da sada, uz nove tehnologije “mi na našim telefonima vidimo sve te ambijente i nepoznate predele koje smo nekada mogli da vidimo samo u bioskopu”.

Pored toga, naglasio je Žilnik, “filmska scena je danas bogatija nego pre 50 godina, u šta sam se lično uverio putujući po festivalima i držeći radionice”.

“Ne samo što su se razvile kinematografije u Aziji, Africi, nego je mnogo lakše mladim autorima da snime film, zahvaljujući digitalnim kamerama. U staro vreme mi smo imali ispred sebe tvrđave od velikih producentskih kuća. Teško je bilo dobiti priliku da snimaš. Sada autori u celom svetu mogu da na jednostavan način rade nezavisni film”, rekao je Žilnik.

Drugo je pitanje, primetio je on, koliko ljudi ima takve ambicije, koliko je onih koji su istinski znatiželjni u vezi sa fenomenima života.

“Za mene je rad na filmu i sredstvo saznavanja i stvaranja kruga poznanika u najrazlilčitijim sferama. Međutim, ne bih preporučivao moj put, koji je bio rizičan, više puta zaustavljan, bilo je političkog prozivanja, malo i cenzure. Moj put nije išao glatko, ali odavno sam shvatio da se neko oseća nekomforno u situiciji osporavanja, a nekome to manje smeta”, izjavio je Žilnik.

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Zoran Popović, Performance Axioms, SKC, Belgrade 1972
Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i